Poznata zagrebačka pekarna komentirala bojkot: Ovako pravdaju poskupljenja

Iz Klare se u svom odgovoru pozivaju na nedavnu izjavu HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede u kojoj je navedeno kako su cijene kruha, kao i sve druge hrane, izložene snažnim inflacijskim pritiscima rasta cijene električne energije, plina i plaća, a u pekarskoj industriji bilježi se i značajan rast cijena sirovina kao što su mlijeko, maslac, čokolada i sir.

Rast cijena kruha u Europskoj uniji (EU) kretao se na razini godišnje promjene cijena do dva posto prošle godine. U Hrvatskoj se bilježi godišnji rast cijena kruha od približno 2,5 posto, što je, kako su kazali, uglavnom povezano s povećanjem cijena energije i plaća, a što je niže od stope inflacije koja iznosi četiri posto.

"Međutim, trošak energije u Hrvatskoj, koji čini ključni dio troškova proizvodnje u pekarstvu, iznad je prosjeka EU, što dodatno otežava poslovanje domaćih pekara. Istovremeno, plaće u Hrvatskoj rastu među najbržima u Europskoj uniji, ponajviše kako bi se radnici zadržali u sektoru i spriječio daljnji odljev radne snage, što dodatno povećava pritisak na poslovanje", stoji u odgovoru.

Kruh i peciva nepravedno izdvojeni

Podsjetimo, na poziv platforme Halo inspektore u petak se u Hrvatskoj održava cjelodnevni bojkot trgovina, koji ovoga puta na poziv srednjoškolaca uključuje i bojkot pekarnica i svih pekarskih proizvoda na svim prodajnim mjestima.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić izjavila je u petak kako ne može komentirati poslovnu politiku pekara, no mišljenja je da su kruh i peciva, odnosno pekarski proizvodi možda nepravedno izdvojeni za bojkot. 

Za razliku od proizvoda koji se mogu naći jeftinije preko granice i što naši ljudi kupuju i višestruko jeftinije, s pekarskim proizvodima to nije tako, kazala je Barišić napominjući kako su od nas primjerice skuplji i Slovenci, Talijani i Austrijanci.