Povjesničarka objavom izazvala reakcije: Vođa Zlatnih dukata spomenuo mračni tunel za Hrvate

"S velikom radošću primila sam zahvalnicu koja me duboko dirnula. Potakla me da izrazim svoju iskrenu zahvalnost svima vama koji me podržavate. Ova gesta mi znači mnogo i podsjeća me koliko je lijepo biti okružen divnim ljudima. Hvala vam od srca na podršci, povjerenju i toplim riječima. Samo zajedno možemo sve postići", napisala je Vukelić pored fotografije zahvalnice kojom se u nastavku objave pohvalila.

Naime, zahvalnica koju je objavila, a koja joj je dodijeljenja sadrži sljedeći tekst: "Hvala Vam, u ime šutljive većine, što svojim radom u istini unosite zraku svjetla i dašak nade u naše živote", stoji u prvom dijelu. "Vaše riječi rastjeruju pomrčinu koja nas okružuje, stišće i već stoljećima laže i kleveće. Kao Hrvate, Kao Hrvatsku i kao Herceg-Bosnu. Vaše riječi nam vraćaju dostojanstvo i vjeru u svjetliju, pravedniju budućnost.

Hvala Vam na nesebičnoj žrtvi i na ustrajnosti koju živite. Hvala što ste bili i što jeste naš oduzeti glas", stoji u tekstu zahvalnice. Objavu je komentirao i frontmen Zlatnih dukata, odnosno Najboljih hrvatskih tamburaša Stanko Šarić. "Sve skupa sjajno svjetlo u ovom mračnom tunelu prošlosti kojim se potiplje i baulja hrvatski narod dugi niz godina. Čast znanstvenici i inicijatorima zahvalnice!", napisao je.

'Kad si četnik, nisi svoj'

Inače, Vukelić je nedavno izazvala pažnju javnosti kad je uz fotografiju na kojoj jede čokoladu napisala: "Kad si četnik, nisi svoj". Riječ je inače o sloganu reklame za jednu čokoladu, koja u originalu glasi "Kad si gladan, nisi svoj". U komentarima ispod objave primila je puno poruka podrške, a između ostalih javio joj se poznati hrvatski vjeroučitelj Ivan Pokupec. "Samo hrabro dalje, u inat gamadi", napisao je Pokupec.

Vukelić je inače povjesničarka koja djeluje na Hrvatskim studijima, a nije joj nepoznat ni politički angažman koji je veže uz rodnik grad Sisak. Predstojnica je Znanstvenog zavoda na Hrvatskim studijima, a neko vrijeme je slovila kao i kandidatkinja za dekanicu na istom fakultetu. Njezin znanstveno-istraživački interes usmjeren je ka proučavanju komunističkih zločina.

Također, zalaže se za ekshumacijom žrtava iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća te za odgovor na pitanje koliko Republika Hrvatska prati europske smjernice za suočavanjem s prošlošću. Kao stručnjakinja u navedenom području, za portal Direktno.hr svojedobno je iskazala mišljenje o stvarnom stanju u znanosti po pitanju sjećanja na totalitarne i autoritarne režime i njihove žrtve.

'Pitanje zločina počinjenih u komunističkom razdoblju'

"Pitanje zločina koji su počinjeni u komunističkim društvima nakon Drugog svjetskog rata zaokuplja interes europske javnosti još od pada Željezne zavjese, međutim ne i hrvatsko društvo, iako se većinski smatramo dijelom europskog identitetskog korpusa. Vijeće Europe prvo je tijelo koje je započelo s analizom pitanja komunističkih zločina te je donijelo dvije rezolucije koje su upozorile na potrebu uklanjanja nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava.

Kako vidimo, ovo je bio model kojem se, tek nakon poticaja 'iz vana' priklonila i formalna hrvatska politika. Dakle, Vijeće Europe, kao najstarija europska organizacija čiji je cilj jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava, trebalo nas je "pogurati" da kroz pitanje vladavine prava razmotrimo vlastitu prošlost", rekla je tada. 

Što struka čini

"Na razini struke, a što ste konkretno pitali, dogodili su se prvi pomaci, u obliku početaka istraživanja i objavljivanja zbornika dokumenata s građom koja ukazuje na masovna kršenja ljudskih prava tijekom režimskog komunizma, no to je u osnovnim crtama bio početak koji se nikada nije kvalitativno ni kvantitativno nadogradio, kada je historiografija u pitanju.

Hrvatska povjesničarka privukla pažnju objavom o četnicima: Javio se poznati vjeroučitelj

Usustavu znanosti i obrazovanja danas, nema naročitog poticaja za istraživanje ovih tema, pa recimo nemate posebne nagrade za tu vrstu historiografskih radova, nemate prednost pri financiranju znanstvenih ili stručnih projekata koji se tematski vežu za komunističke zločine, odnosno, u istraživačkom smislu, tema istraživanja komunističkih zločina kroz relevantne institucije nije prepoznata kao tema od naročitog značaja te se odredbe Deklaracije iz 2006. godine ili ignoriraju ili namjerno izbjegavaju", zaključila je Vukelić.