FENOMEN U SVJETSKIM RAZMJERIMA

Povjesničar o obrani Vukovara: 'Tu obrazac JNA nije uspio, a reći ću vam i zašto'

Autor

jg

Povjesničar Borna Marinić vodi portal Domovinskirat.hr i Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat, kao i podcast "Gdje si bio 91". Progovorio je o najvažnijim trenucima hrvatske povijesti.

18.11.2023. u 13:46
Ispiši članak

Što je sve pridonijelo herojskoj obrani u Domovinskom ratu pojasnio je Marinić, koji je značajan dio svog istraživačkog djelovanja posvetio najtežim trenucima Domovinskog rata.

Je li tromjesečna herojska obrana Vukovara zapravo rijetko viđen fenomen i iznimka u suprotnosti s taktičkim i strategijskim vojnim pravilima?

"Jedan od heroja obrane Vukovara Marko Babić jednom prilikom kazao je da je po omjeru snaga Vukovar morao pasti nakon tri do pet dana, a ne nakon 86 dana. I ta izjava zaista ima smisla kada stavimo sve na papir. Obrana Vukovara zaista je fenomen rijedak u svjetskim razmjerima, što su potvrdili povjesničari kojima je uži istraživački fokus bio na bitci za Vukovar", poručio je u razgovoru.

FOTO: HINA/Damir Senčar

"Jugoslavenska narodna armija, koja je u Domovinskom ratu postala instrument srpske agresije, mislila je da će ga lako osvojiti s obzirom na njegov geografski položaj te nacionalni sastav stanovništva u gradu i okolici. Grad je naime bio okružen selima s većinski srpskim stanovništvom. Njezin dotada ustaljeni obrazac zauzimanja teritorija u Republici Hrvatskoj, stvaranjem tzv. tampon zone između zaraćenih strana, u Vukovaru nije uspio", istaknuo je.

'Bili su pročitani, gubili su velike količine ratne tehnike'

Čemu se mogu pripisati uspjesi obrane, odnosno zašto je otpor daleko nadmoćnijem neprijatelju toliko potrajao?

"Bili su pročitani, a nakon toga su sredinom rujna bezglavo krenuli gubiti veće količine ratne tehnike i ljudstva s ciljem slamanja obrane Vukovara. Razloga za to ima mnogo. Vrlo vjerojatno su na suprotnoj strani imali pogrešne obavještajne podatke ili su ih očito shvaćali vrlo bahato. Također, u samoj Srbiji propala je mobilizacija, a tijekom rujna i listopada odaziv je bio ispod 60 posto. Većina onih koji su se i odazvali nisu baš bili pretjerano zainteresirani za bilo što osim sačuvati goli život. Slično je i s ročnim vojnicima JNA koji su također bili slani na prvu crtu, često bez jasnih ciljeva ili s naputkom da idu na vojnu vježbu, što govori i o nekompetentnosti oficirskih kadrova i rasulu koje je vladalo", istaknuo je povjesničar.

Zapovjednik vukovarskog HOS-a o ustašama, ZDS-u, Skeji, ali i Plenkoviću: 'Do toga je došlo zbog njega'

"Među tim ročnicima bilo je različitih narodnosti, i Hrvata te Albanaca, Makedonaca, Slovenaca i Muslimana. Mnogi od njih, unatoč silnoj propagandi, uočili su besmislenost borbe za Veliku Srbiju pod krinkom jugoslavenstva. S druge strane obrana Vukovara bila je dobro organizirana, a branitelji visoko motivirani. Iako je JNA na koncu slomila obranu Vukovara, bila je to Pirova pobjeda. Možemo reći kako je JNA ostvarila neuspjeh jer je na Vukovaru slomila zube i znatno oslabljena nije postigla značajnije uspjehe u napredovanju prema zapadu, odnosno Osijeku, Vinkovcima i Županji", poručio je Marinić.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Jesu li neke hrvatske postrojbe posebno odudarale u posvećenosti obrani?

"Jedan od razloga za to što je obrana Vukovara toliko dugo opstala je i sinergija između domaćih branitelja okupljenih u Zbor narodne garde i policiju te dragovoljaca koji su pristigli iz više krajeva Hrvatske. Među njima bili su pripadnici Zbora narodne garde, snaga MUP-a Republike Hrvatske te Hrvatskih obrambenih snaga (HOS)", naglasio je.

"Kao povjesničar mogu ustvrditi da je domaćim braniteljima dolazak dragovoljaca iz svih krajeva Hrvatske bio snažan vjetar u leđa, o čemu nam govore njihova svjedočanstva. Iako se često zna izdvajati neke postrojbe, kao one koje su najviše doprinijele, mislim da to nije u redu prema drugima koji su bili spremni podnijeti istu žrtvu u obrani Vukovara", poručio je Marinić.

'Svi su disali za taj grad'

Na koji je način Hrvatska strateški iskoristila dugotrajan otpor u Vukovaru na drugim bojišnicama?

"Vukovar je nesumnjivo puno značio cijeloj Hrvatskoj, dobrim dijelom i zbog medija koji su mu davali takvu pažnju. Na drugim bojišnicama to se ponajprije očitovalo u moralu. Činjenica da se Vukovar drži na životu imala je važan psihološki učinak u svim krajevima Hrvatske. Osim toga, dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske branili su Vukovar i svi krajevi Hrvatske disali su za taj grad te pratili zbivanja oko njega", kazao je u intervju.

Selo koje je hranilo vukovarsku bolnicu: 'Mi smo ostali zadnji, najavili su nam ili da odemo ili će sve srušiti'

"Zanimljivo, nekoliko puta mi se dogodilo da sam prikupljajući svjedočanstva pripadnika hrvatskih snaga o Domovinskom ratu, na pitanje – koji vam je trenutak vašeg ratnog puta bio najteži, dobivao odgovor – pad Vukovara. Osim psihološkog, vojno značenje imala je obrana Vukovara na istočnoslavonskom bojištu, na kojem je Vukovar na sebe vezao ogromne snage u ljudstvu i tehnici", rekao je povjesničar.

 

*Tekst je nastao u okviru projekta "Povijesno vjerodostojno prikazivanje Domovinskoga rata: Otrgnimo zaboravu heroje Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.