Povijesna odredba za Republiku Hrvatsku: Što propisuje Zakon o hrvatskome jeziku

Hrvatski sabor 26. siječnja donio je Zakon o hrvatskome jeziku, čime se Republika Hrvatska svrstala uz one europske zemlje koje svojim zakonodavstvom skrbe o vlastitome jeziku. Zakon uređuje pitanje njegove službene i javne uporabe te osigurava osnivanje Vijeća za hrvatski jezik. Riječ je o koordinacijskome savjetodavnom tijelu čija će zadaća biti izrada i provođenje Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s ciljem očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja jezika.

Dodajmo kako Zakon definira što sve ulazi u područje hrvatskoga jezika, koje su njegove osobitosti, područja primjene, kao i njegovu trodiobu na čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje. Podržalo ga je 95 zastupnika, 10 ih je bilo suzdržanih, dok ih je 17 bilo protiv. Treba naglasiti kako su obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. Zakon propisuje i pravila uporabe hrvatskoga jezika u Europskome parlamentu te u institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije.

Pored navedenog, odnosi se i na uporabu jezika u kontekstu obrazovanja, gdje se propisuju i određene iznimke kada su posrijedi djeca pripadnici etničkih manjina.  Također, iznimke će vrijediti i kod izvođenja nastave na nekome od stranih jezika. Zakon o hrvatskome jeziku izrijekom navodi kako ne narušava slobode književno-umjetničkoga izražavanja, ne zadire ni u čiju privatnu komunikaciju niti osporava pisanje na nekom od triju hrvatskih narječja. Također, ne ulazi u normativna pitanja, nego ih prepušta jezikoslovnim priručnicima.

FOTO: HINA/Vlada RH

Rezultat zalaganja hrvatskih institucija

Zakon o jeziku nastao je kao rezultat zalaganja Matice hrvatske, čija ga je Radna skupina u sastavu od akademika Stjepana Damjanovića, prof. dr. sc. Maria Grčevića, akademika Mislava Ježića, akademika Augusta Kovačeca i dr. sc. Tomislava Stojanova izradila te uputila na razmatranje Glavnome odboru i Predsjedništvu. Matičinu inicijativu podržali su i Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU te Rektorski zbor Republike Hrvatske. Zakon je potom predan na razmatranje Ministarstvu znanosti i obrazovanja s prijedlogom da ga ono, kao ovlašten predlagač, uputi u saborsku proceduru.

Matica hrvatska od svojih je početaka kulturna ustanova koja okuplja, stvarajući uvjete za rad u jeziku, na jeziku i za jezik. Upravo zajedništvo nacionalnih institucija, kao i relevantnih stručnjaka, polučilo je postavljanje jezika na nadinstitucionalnu i nacionalnu razinu. Odonud će se promišljati o njegovu razvoju i budućnosti, što je zadatak cjelokupnoga društva u doba državne  samostalnosti. Naime, hrvatska prošlost pamti i ona razdoblja kada je naš jezik ovisio o ideologiji i politici koja mu nije priznavala pravo na samostalnost i samodostatnost, što je posebno došlo do izražaja Bečkim dogovorom 1850. te stotinu godina poslije Novosadskim dogovorom. 

Novi potez nakon uvođenja Zakona o hrvatskom jeziku izazvao oduševljenje: 'Ovo ulijeva nadu'

Valja napomenuti kako donošenje ovoga Zakona predstavlja važan povijesni iskorak u vremenu dok na javni, medijski i znanstveni diskurs utječu različiti izvanjski faktori, pa se nerijetko infiltiriraju riječi koje nisu dijelom hrvatskoga jezičnog sustava. Pored izvanjskih, tu su i faktori koji djeluju iznutra, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku 2017. Također, Zakon će štititi domaću književnu baštinu od svih potencijalnih pokušaja uzurpacije, kao što je to slučaj s otimanjem dubrovačke književne baštine u korist srpske. Zaključno, "Zakon o hrvatskome jeziku nije ni protiv koga - on je za sve nas", kako je u svojem obraćanju javnosti naglasila Matica hrvatska.