Potresi u Hrvatskoj učestali, posebno u jednom dijelu: 'Zbog ovog smo pod stalnim stresom'

Učestali potresi na Čiovu prirodni su proces, istaknuo je geolog Tihomir Marjanac. "On će se i događati još idućih par tisuća godina. Pitanje je samo može li nas to iznenaditi. Mi se moramo prilagoditi na način da tako nešto uvijek očekujemo i pripremiti se kvalitetnom gradnjom i smanjenjem rizičnih točaka u samoj građevini", poručio je Marjanac.

"Kvaliteta gradnje uvijek je nešto na što treba obratiti pozornost kada se sagledavaju štete od potresa. Rekao bih da je puno veća šansa da se te štete dogode na starim kućama nego na vikendicama. Zato što su vikendice građene od kvalitetnih materijala", rekao je.

"To jest nešto izvan naše kontrole, ali moramo biti svjesni da oko nas ima jako puno starih zdanja, posebice u dalmatinskim gradovima, njihovim jezgrama koje su često u dosta lošem stanju", rekao je geolog za Jutarnji list.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

'Zbog ovoga smo pod stalnim stresom'

Što se potresa tiče, nastavio je, da moramo biti svjesni da se preko Jadranskog mora proteže nekoliko dubokih značajnih rasjeda. "Od talijanske obale, Monte Gargana, prolazi između Čiova prema Trogiru i gore prema unutrašnjosti do Banja Luke proteže se takozvani Šikićev rasjed koji je ime dobio prema geologu Dragutinu Šikiću koji je taj rasjed proučavao 60-tih godina prošlog stoljeća", rekao je.

"Riječ je o dubokom rasjedu, uzduž njega može nastati ponovljeno kretanje u bilo kojem trenutku, kada to 'poželi' smanjenje napetosti u stijenama. Afrička ploča koja se kreće prema sjeveru tako će se kretati još idućih 150 milijuna godina sve dok u jednom trenutku ne stane. Ne možemo znati kada, ali se to već događalo u jednom ranijem razdoblju. Kretala se na sjever pa se vratila na jug i tako nekoliko puta", kazao je geolog.

Treća obljetnica razornog petrinjskog potresa: Zauvijek je promijenio Hrvatsku

"Zbog tog kretanja Afričke ploče, naši prostori Dinarida su pod stalnim stresom jer Afrička ploča pritišće taj naš prostor prema Euroazijskoj ploči koje je ogromna i u tom prostoru nastaju potresi. Ploče se pri sudaru ponašaju kao automobili u sudaru, manji se pri udaru u većeg rasipa na više komada koji onda dobivaju svoje gibanje. Neke ploče se okreću malo ulijevo, neke malo udesno i u kontaktu tih mikro ploča se nalaze rasjedi duž kojih nastaju potresi. Dakle, to je normalna prirodna pojava, no nažalost je nama nepoželjna", zaključio je Marjanac.