Potpisivanje dodatka Temeljnog kolektivnog ugovora doprinosi povećanju prava članova sindikata, no time nije riješeno najvažnije pitanje

"Time nije riješeno najvažnije pitanje zaposlenika, a to je očuvanje njihove kupovne moći u uvjetima rasta cijena i očuvanje cijene njihovog rada u odnosu na druge plaće u zemlji. Veći regres za 50 eura i rast plaća od dva posto od ovog svibnja ne mogu zaustaviti drastičnu eroziju materijalnog standarda i društvenog položaja zaposlenika", upozoravaju iz Sindikata znanosti.

Prema zadnjim dostupnim podacima, plaće u privredi su u odnosu na siječanj 2021. veće za 27 posto, a inflacija za 19 posto. Osnovica za izračun plaće u javnim službama je veća tek za 12 posto. 

Iz Sindikata podsjećaju kako je premijer prilikom potpisivanja zadnjeg sporazuma o rastu osnovice, krajem listopada, najavio da će se s predstavnicima sindikata sjesti za stol ako se procijeni da ovih dva posto nije dovoljno.

Tragom te mogućnosti, dodali su, na zadnjem pregovaračkom sastanku javnih službi dogovoreno je da će se organizirati takav sastanak, međutim do njega još nije došlo. 

"Mi doista ne znamo koliko lošije od ovoga mora biti da bi se sa sindikatima razgovaralo. Istovremeno se stvaraju kaste profesija kojima se omogućuje poseban privilegirani status i time razara sustav kolektivnog pregovaranja", ocijenili su iz Sindikata.

Navode kako javne službe muku muče s plaćama već desetljećima i da je svaki put opravdanje bilo to da nema dovoljno novca. 

"Sada ima dovoljno novca, to svi u zemlji znaju, ali je odnos prema vlastitim zaposlenicima i dalje šikanirajući. Na koja se to načela politika plaća ove Vlade oslanja", pitaju se u Sindikatu.

Čini im se da je to politika bez načela "poput olupine koja ljulja od vala do vala, bez cilja i smjera". 

"Upravo takva politika sada dovodi do sve većeg broja socijalnih konflikata u zemlji. Čak i suci provode nezakoniti štrajk, a otvara se pitanje tko će takav štrajk zabraniti i proglasiti nezakonitim. Suci očito ne", ističe Sindikat znanosti.