Post festum okršaja navijača na Pujankama: 'Ne možemo govoriti da su kazne preblage, ali...'

Načelnik PU splitsko-dalmatinske Marko Serdarević, istaknuo je kako je nakon tučnjave u Splitu kazneno prijavljeno više od 150 osoba. "Priveli smo 144 osobe u prvom mahu, to se odnosilo na tučnjavu na Pujankama, a kasnije smo zbog kaznene odgovornosti priveli još 10 osoba zbog napada na policijske službenike", rekao je. Kriminalističko istraživanje je u tijeku, istaknuo je te dodao kako se osumnjičene tereti za dogovorenu tučnjavu. "Utvrdili smo da postoji osnovana sumnja za kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi u kojoj je najmanje jedna osoba teško tjelesno ozlijeđena. Propisana kazna zatvora je od tri mjeseca do tri godine", nastavio je.

Svi policajci koji su ozlijeđeni, imaju lakše ozljede, a pomoć im je pružena na mjestu događaja. "Radi se o povredama izazvanim udarcima i ogrebotinama izazvanim bacanjem kamenja i drugih predmeta", pojasnio je. "Prije svake ovakve utakmice pravimo sigurnosne procjene. Planovi uključuju cijeli spektar aktivnosti i mjera koje ćemo provoditi. U tim mjerama ne sudjeluju samo službenici PU splitsko-dalmatinske, nego i iz drugih uprava. Učinkovito se nosimo s ovim problemima s razine policijskog posla, ali najveći izazov je kako sačuvati javni red i mir te sigurnost građana", dodao je. Potrebno je i sačuvati sigurnost gostujućih navijača kojih je bilo 1800, istaknuo je Serdarević.

"Oni nisu napravili nijedan poseban incident osim pirotehnike. Trebali smo ih dopratiti od Zagreba do Splita i od Splita natrag da se ne dogodi bilo kakav incident" naglasio je. Za tučnjavu se, kako kaže, nije moglo znati unaprijed jer se radi o "dvije skupine jako motiviranih ljudi". "Malen broj ljudi među njima je znao sve detalje, rekonstruirali smo način dolaska i utvrdili da su koristili sredstva za prijenos i rute za kretanje koje nisu uobičajene. Imali su osobe koje su pratile prisutnost policije i u takvim situacijama ne možete očekivati od policije da može predvidjeti svaku situaciju", zaključio je načelnik.

To ne možemo gledati mirno'

Sociolog Ivan Perkov naglasio je kako navijačke tučnjave imaju nekoliko dimenzija te da se doživljavaju kao odraz junaštva unutar navijačkih pokreta. "Dogovorene tučnjave imaju nekoliko dimenzija unutar navijačkog ultras pokreta. One se doživljavaju kao odraz junaštva i isticanja te za na njih pozitivno gleda u smislu formiranja identiteta. Ne bih rekao da to možemo gledati mirno sa strane jer se radi o ozbiljnom sukobu na javnoj površini", rekao je. "Netko u svemu tome vrlo lako može poginuti. Sama sreća nas od ozbiljne tragedije čuva već godinama. Moramo kao društvo na to biti osjetljivi i reagirati. Ugroženi su prolaznici i imovina te ne bih podcjenjivao značaj teme", kazao je.

Rješenja je, istaknuo je, "prevencija, a represija i kazna svakako su dio rješenja". Odvjetnik i sveučilišni profesor Damir Primorac osvrnuo se na kaznenu politiku te odgovorio na pitanje jesu li kazne premale. "Problem s navijačima nemamo samo mi, ne pune se novinski članci samo kod nas, to je problem svugdje u svijetu. Kaznena politika nije jedina koja može pripomoći u rješavanju problema jer je materija dosta dublja", rekao je. Potrebno je, ustvrdio je, "poći od toga da se utvrde pravi uzroci nasilja, da se educiraju mladi i navijači razdvoje od onih koji stvaraju probleme".

Velika tučnjava u Splitu prije i poslije utakmice: Privedeno više od 180 navijača

"Imamo vrlo kvalitetno zakonodavstvo, imamo Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, kazneni zakon i Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira", ustvrdio je. "Ne možemo govoriti da su kazne koje su propisane preblage. Za najteži oblik kaznenog djelo propisana je kazna zatvora od 10 godina. Kaznena politika je jedno, a propisane kazne drugo. Prije tri godine imali smo incident na A1 u Desincu, a tek krajem prošle godine je potvrđena optužnica, a nisam siguran da je zakazana rasprava. Pravosuđe mora biti brže i učinkovitije", poručio je. "Ja kao branitelj imam neke predmete gdje sam nakon 15, 17 ili 20 godina doživio da je moj branjenik pravomoćno oslobođen, odnosno da je postupak obustavljen. Postavlja se pitanje kakva je to pravda", naglasio je Primorac za HRT-ovu emisiju U mreži Prvog.