Poslodavci od Vlade traže hitno objavljivanje daljnjih mjera pomoći gospodarstvu jer izbori samo što nisu raspisani

Nastavno na najave ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića da će se vrlo skoro donijeti rješenja kojima će se redefinirati odnos prema onim tvrtkama koje mogu ostvariti dobit i bez državnih subvencija, u HUP-u ocjenjuju problematičnim retroaktivno propisivati uvjete za isplate potpora. Smatraju da bi ih bilo korektno vezati uz one potpore koje će se tek konzumirati.  

Nadalje, napominju da vezivanje zabrane isplate dobiti uz potpore ne bi smjelo biti primjenjivo kod malih tvrtki, u kojima vlasnici najčešće žive od dobiti, a dodaju i da bi uvjetovanje trebalo biti vezano uz isplate dobiti samo za 2020. za koju su potpore i povučene.

"Novi paket mjera pomoći mora biti predstavljen čim prije, sljedeći tjedan jer ne znamo na kakvu pomoć kompanije mogu računati u lipnju, a daljnje mjere pomoći trebaju biti ciljano usmjerene prema onima koji su zaista ugroženi", poručili su poslodavci.

Navode kako je Vlada do sada pokazala da kada hoće, i da kada postoji politička volja, u roku nekoliko dana može donijeti odluke vitalne za gospodarstvo, pa s time treba nastaviti.

U idućem razdoblju poslodavcima  je najveći izazov sačuvati radna mjesta u uvjetima smanjene potrošnje i poslovne aktivnosti te osigurati likvidnost, istaknuli su iz HUP-a te dodali kako zahtijevaju da se u budućim mjerama osiguraju što niži troškovi poslovanja, kao i da se jamstvenim fondovima pomogne u osiguravanju efikasnijeg i jeftinijeg kreditiranja.

"Novi paket mjera ne treba ići široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama", istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Potrebna su, kako je rekao, ozbiljnija troškovna rasterećenja, osobito parafiskalnih nameta, da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako je potrebna podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača.

"Parlamentarni izbori smo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade, ne možemo očekivati snažnije poteze pa te nove mjere i zbog toga treba definirati čim prije", istaknuo je Majetić.

Iz HUP-a u priopćenju navode da velika očekivanja, osim od Vlade imaju i od Europske unije, od koje očekuju osiguranje prava jedinstvenog tržišta, odnosno slobodni protok ljudi i roba.

Također, u ovoj situaciji, još važniji postaju fondovi EU te će se velik dio poboljšavanja likvidnosti i novčanog tijeka putem EU fondova morati usmjeriti u privatno gospodarstvo i tako pomoći kompanijama da budu konkurentnije, napominju.

Iz HUP-a podsjećaju kako zadnje tri godine ukazuju na nužnost digitalne revolucije kako bi se pomoću novih tehnologija bilo produktivnije i efikasnije.

"Korona kriza je pokazala kako smo spremni poslovati online te je ubrzala proces osvješćivanja prednosti i potencijala novih tehnologija. Kako bismo ubuduće bili spremni za ovakve izazove, moramo nastaviti investirati u digitalnu infrastrukturu te razmišljati kako možemo efikasnije organizirati javnu upravu i teritorijalni ustroj", rekao je Majetić.

Uz ICT sektor, potrebno je definirati druge strateške industrije za Hrvatsku, poput poljoprivrede i proizvodnje hrane i lijekova, kako bi se osigurala samodostatnost, ističu poslodavci.

Kada je riječ o turizmu, napominju kako će multiplikativni efekt izostanka turističkih prihoda imati najveći udar na hrvatski proračun, stoga je u novim mjerama potrebno osigurati maksimalne preduvjete da se barem dio turističke sezone vrati.

Dobrim okvirom i pravim reformama koje su za nas uvijek bile prioritet Hrvatska može postati ekonomski razvijenija zemlja, a time i spremnija na ovakve nepredviđene događaje kao što je Covid-19, poručili su iz HUP-a.