POSLJEDICE POTRESA I KORONE Traže li Hrvati utjehu u lijekovima za smirenje?

U posljednjih nekoliko mjeseci sve se više pojavljuje termin takozvanog pandemijskog zamora.

"On oslikava stanje, a naravno nije uvriježen kao nekakva bolest, poremećaj, odnosno nekakva dijagnostička kategorija, ali možemo govoriti definitivno o jednom umoru u kojem se nalaze ljudi, odnosno mi svi jer smo doživjeli ogromne količine stresova. Prije svega imamo taj fakt dugotrajnosti, trajanja tog stresnog stanja jer sad će biti godina dana da smo se počeli ponašati drugačije zbog pandemije korona virusa", objašnjava za HRT doktorica Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.

Iscrpljeni dugotrajnošću virusne pandemije, kao otegotnu situaciju imamo i potrese koji pridonose produljenju stresnog stanja. Razdražljivost, preosjetljvost, psihički umor, zasićenost informacijama, pad energije – znakovi su pandemijskog umora.

"Tu se isto tako događa, ja bih rekla, jedno sagorijevanje, gdje smo prošli fazu od akutnog stresa do kroničnog i sad smo se iscrpili i u toj iscrpljenosti smo se jako demoralizirali, praktički imamo određene simptome. Najčešće su to simptomi gubitka volje, energije, motivacije, poremećaji spavanja, slabe koncentracije, osjećaj jednog mentalnog umora", kaže Brečić.

Psihički umor odražava se na fizičko stanje

Ti isti psihički znakovi umora odražavaju se i na fizičko stanje. Tjeskoba koja se također može javiti, ističe docentica Petrana, normalna je pojava u ovoj situaciji, i čak poželjna te ju nikako ne smijemo potiskivati.

"Ovo je bio idealan način da možda i upoznamo i da vidimo kako u ovakvim ekstremnim situacijama reagiramo i što je nama posebno teško, koji je to jezik naše psihe koji nam pokazuje da nam je teško. Međutim, naravno, sve ima svoje granice. Kada vas ta tjeskoba obuzme na način da ili pretjerano dugo traje ili je tako intenzivna da vam onemogućava funkcioniranje, da zapravo vidite da ne možete dalje, da vas nešto stišće u prsima, da ne možete raditi, da ne možete biti u obitelji funkcioniralni, da vam se poremetio san, da ništa ne pamtite, da ste dekoncentrirani, svaki će čovjek vidjeti da se nešto posebno s njim događa", kaže doktorica.

Raste potražnja za lijekovima za smirenje

Tek onda treba potražiti stručnu pomoć. U ovoj situaciji raste i potražnja za lijekovima za smirenje.

"Silno raste. Teško mi je govoriti o nekim podacima. Znamo istraživanje u Americi koje je napravljeno točno kada se proglasilo, kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila "lockdown", onda je samo u dva do tri mjeseca došlo čak i više od 20 posto povećanja upotrebe lijekova koji se naravno propisuju na recept, anksiolitika i antidepresiva i hipnotika i to se zasigurno događa i kod nas", rekla je Brečić.

"Periodi potresa, pandemije i tako nekih stresnih situacija uzrokuju i porast i stresa i nesanice, i tako da paralelno s tim raste i potražnja tih lijekova. Pacijenti dosta traže biljne lijekove za smirenje, a liječnici uglavnom propisuju terapiju", kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Antidepresivi su lijekovi za liječenje depresije, otklanjaju simptome, a anksiolitici su lijekovi koji smanjuju razinu tjeskobe.

"Mislim da je u ovo vrijeme i pandemije i potresa veliki interes ljudi za takvom terapijom, kad dođu u ljekarne mi ih uputimo liječniku ako su simptomi loši. Ako postoji neka blaža varijanta simptoma, onda postoji biljna terapija", kaže Soldo.