Posebni savjetnik ministra o pomaku nakon 30 godine: 'Trebali se s time hvaliti? Ne treba'

Posebni savjetnik ministra, demograf i profesor Tado Jurić, gostovao je na tu temu u Studiju 4. Kazao je kako je znanost podijeljena oko efekta pronatalitetnih mjera. "U Europskoj uniji imamo čitav set mjera koje su iskušane i to u zadnjih šest desetljeća. Međutim, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da je pomaka bilo uslijed mjera. Naime, svi su imali demografski pad. Međutim, zapadna Europa i bogatije članice taj problem rješavaju crpeći periferiju Europske unije. Vrbe mlado stanovništvo iz periferije. Jedan dio našeg demografskog problema je to što bogatije članice EU rješavaju svoj problem crpeći stanovništvo iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske itd.", pojašnjava Jurić.

Što se tiče pronatalitetnih mjera, rekao je kako "njih svakako treba pozdraviti, no, od njih ne treba očekivati magično rješenje koje će sve ono što je proteklih 50 godina zanemarivano riješiti preko noći". " Mjere imaju elemente socijalne politike. Međutim, tu treba naglasiti da hrvatski demografski sat pokazuje da svaki dan umre 140 osoba, 90 osoba se rodi. Ali često izostavljamo spomenuti da nam iseli još 110 osoba, a da nam useli iz trećih zemalja 500 osoba", naglasio je. "Jedan od ključnih segmenata demografije su migracije. I tu vidimo da će izazovi znatno veći po pitanju migracija nego po pitanju nataliteta", kazao je.

"Naš natalitet nije ništa lošiji od prosjeka Europske unije", rekao je. "Ono što se nameće kao ključna teza je imigracija. Međutim, bogate članice mogu privući talente, a siromašne članice će imati brojne izazove", kazao je. Dodaje kako migracije same po sebi nisu problem, ali su problem za manje članice Europske unije i za manje narode. "Demografija i migracije su pitanje opstanka nacije i u tom kontekstu treba naglašavati da nam je sada najvažnije spriječiti separaciju i getoizaciju useljenika iz trećih zemalja iako mnogima to ne djeluje da je to pitanje demografije", pojašnjava.Rekao je i kako svi polazimo od ideje da mladi žele brak, obitelj i djecu. Međutim, naglašava kako generacija koja dolazi nakon milenijaca, njih četvrtina uopće ne želi brak ili dijete.

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

'Protiv korupcije se ne bori, ona se sprječava'

"To je utjecaj svjetonazora koji vlada na zapadu", rekao je. "Riječ je o narcističkom individualizmu koji je potaknut konzumerizmom", rekao je. Kazao je kako je paradoks da naše društvo, od kojeg je za očekivati da je tradicionalno, nema bolje demografske pokazatelje od liberalnih društava poput npr. Švedske. Naglasio je kako je borba protiv korupcije i klijentelizma kao ključnog potisnog faktora iseljavanja neizostavna. "Protiv korupcije se ne bori, ona se sprječava", istaknuo je. Rekao je i kako je vrlo jednostavno riješiti taj problem.

"Jedna platforma, odnosno web stranica, na kojoj su objavljeni svi javni natječaji i radna mjesta tko je gdje primljen na osnovu čega, tko je dobio koji natječaj itd. Transparentnost je glavno oružje u borbi protiv korupcije", poručuje. Rekao je i kako znanost pokazuje da iseljavanje iz Hrvatske nije potaknuto isključivo niskim plaćama nego nepravdom u društvu. "Što se tiče mjera, njih će i najveći kritičari morati pozdraviti. Ovo je pomak kakvog nije bilo zadnja tri desetljeća. Treba li se hvaliti? Ne treba, budući da smo u tako velikim problemima da je ovo kap na požar. Ali, ono što je dobro je da je konačno svijest u političkom životu zaživjela, i da je demografija ključno pitanje opstanka hrvatskog naroda te da za hrvatski narod koji je ove veličine, je znatno veći izazov demografski pad nego što je to za Njemačku i neke velike nacije Europske unije", ističe.

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

'Zagreb ne može biti jedini vitalan kraj'

Jedno od područja kojim se bave mjere su područja koja su pogođena depopulacijom. "Zagreb ne može biti jedini vitalan kraj Republike Hrvatske", kazao je. Dodao je i kako nam učenici najbolje pokazuju u kakvoj smo situaciji. "U samo sedam godina smo izgubili deset posto učenika", naveo je. "Pitanje je koliko će ove mjere zapravo doprinijeti porastu broja djece. Neće doći do porasta broja djece. Imat ćemo pad narednih, vjerojatno, idućih pet godina. Ove će mjere ublažiti pad", rekao je. No, kaže kako je neupitno da će oni koji žele imati djecu lakše živjeti.

Ministar otkrio mjere za bolju demografsku sliku Hrvatske: Veće plaće majkama

"Ove mjere će vjerojatno rezultirati od tisuću do dvije tisuće djece više, ali to ne znači više u konačnici, nego će pad biti nešto manji. Naprosto nam iseljava svake godine tri i pol tisuće djece. Jasno je da je potrebno smanjiti iseljavanje i utjecati na te ključne potisne faktore iseljavanja", rekao je. Naveo je i neke mjere koje bi trebale pomoći područjima s pojačanom depopulacijom, a to su rad na daljinu, subvencioniranje autobusnih linija, niz ambulantnih mobilnih službi, infrastruktura, poboljšan internet itd, naveo je za HRT.