FOTO
Portalu Direktno priznanje za promicanje prava osoba s invaliditetom u povodu 10 godina Ureda pravobraniteljice
Deseta godišnjica osnivanja institucije pravobranitelja za osobe s invaliditetom obilježena je u ponedjeljak u Saboru, a pravobraniteljica Anka Slonjšak istaknula je da joj misija "pridonijeti stvaranju društva u kojemu će građani, bez obzira na svoje različitosti i ograničenja, imati jednake mogućnosti življenja i djelovanja".
Posebno važnim navela je jačanje svijesti o jednakosti, vrijednosti, uključenosti i sposobnosti osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu Hrvatske.
"Od prvog dana postojanja Ured pravobranitelja usmjeren je na promicanje svijesti o univerzalnom principu jednakosti svih ljudi", kazala je Slonjšak, koja posebno značajnim smatra što im se s vremenom obraćalo sve više osoba s invaliditetom, upozoravajući na probleme s kojima se susreću i iskazujući svijest i spoznaju o vlastitim pravima i obvezama društva prema njima.
U tome ih treba dodatno osnažiti, poručila je, napomenuvši da su kroz različite aktivnosti nastojali podizati razinu svijesti u društvu, kod nositelja javnih politika i u najvišim državnim institucijama.
Među postignućima kojima se u deset godina rada posebno ponose u Uredu pravobraniteljice, Slonjšak je izdvojila izmjene zakona kojima je omogućeno da se osobama s invaliditetom koje odluče raditi više ne ukidaju osobna invalidnina i obiteljska mirovina.
Također, izborili su se da se svim osobama s invaliditetom vrati pravo glasa, a glasanje su omogućili i osobama s invaliditetom i starijim osobama koje žive u ustanovama.
Rad Ureda, naglasila je Slonjšak, rezultirao je porastom svijesti da lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja teško kršenje ljudskih prava osoba s invaliditetom te da im je mjesto u zajednici, a djeci s teškoćama u razvoju u redovnim školama zajedno s njihovim vršnjacima. Od ciljeva koje još nisu uspjeli ostvariti Slonjšak je upozorila kako se sporo uspostavlja sustav skrbi za djecu i odrasle s autizmom.
Od osnutka Uredu se obratilo oko 13 tisuća osoba s invaliditetom, a najviše su, istaknuto je, tražile zaštitu prava u području socijalne zaštite, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti, rada i zapošljavanja, odgoja i obrazovanja te zdravstva. Kako bi Ured učinila dostupnijim osobama s invaliditetom, pravobraniteljica je najavila otvaranje regionalnih ureda u Osijeku, Splitu i Rijeci.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je bio domaćin svečanosti, ocijenio je da je "puno toga napravljeno u Hrvatskoj u deset godina kako bi se poboljšali uvjeti i kvaliteta života i rada osoba s invaliditetom".
Međutim, dodao je da se na tome mora kontinuirano raditi kako "sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ne bi bilo ograničeno, ne zbog njihovih problema, nego zbog raznih prepreka u društvu – bilo da su one društvene, pravne, okolišne, političke ili gospodarske".
"Zbog razumijevanja tog načela, naša trajna obveza je podizanje svijesti javnosti u svim segmentima hrvatskoga društva o pravima osoba s invaliditetom, o potrebi suzbijanja stereotipa i predrasuda, o poštivanju prava na svim razinama obrazovnog sustava te promicanju priznavanja vještina, stvarnih vrijednosti i sposobnosti osoba s invaliditetom te njihova doprinosa okruženju. A time i napretku društva u ljudskom, socijalnom i gospodarskom aspektu. Kada to postignemo u potpunosti, onda možemo reći da smo se razvili kao uspješno društvo – uključivo, otvoreno, pravedno i solidarno", poručio je Jandroković.
Za izniman doprinos unapređenju položaja osoba s invaliditetom pravobraniteljica Slonjšak posebno je priznanje uručila predsjedniku Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske dr. Zorislavu Bobušu.
Prisutnima su se na ovoj svečanosti obratili i Marija Pletikosa, izaslanica Vlade RH i državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku; Renata Margaretić Urlić, izaslanica Predsejdnice RH, savjetnica Predsjednice Republike za društvene djelatnosti i mlade.
O desetogodišnjem radu Ureda praboraniteljice govorila je Branka Meić Salie, savjetnica pravobraniteljce za osobe s invaliditetom, a o važnosti medija u promicanju većeg stupnja društvene sviejsti o osobama s invaliditetom govorila je prof. dr. sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Kako bi naglasila važnost medija u unapređivanju položaja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, pravobraniteljica je dodijelila priznanja novinarima i medijima iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora koji su se istaknuli u promicanju pozitivne percepcije osoba s invaliditetom i većeg stupnja društvene svijesti s invaliditetom u javnosti.
Tako je dodijeljeno priznanje portalu Direktno koje je preuzela novinarka Marija Pandžić, a dodijeljena su priznanja novinarima: Ani Tomašković, Miruni Kastratović, Darku Matiću, Maji Sever, Ljerki Bratonji Martinović, Hrvoju Belamariću, Blaženki Leib, Ivoni Jakić, Maji Muškić, Sunčici Findak i Ognjenu Nagliću.
Ured pravobraniteljice dodijelo je priznanja i emisijama: Šesto čulo, HR1; Normalan život, HRT; Dobro jutro, Hrvatska, HRT; Imam problem, HRT; Potraga, RTL; Provjereno, Nova TV; Hodalica, Radio Student; TV Student, HRT4; Radio mreža, City radio i Kontekst te Al Jazeera Balkans.
Veliko priznanje primio je i urednik Sportskih novosti Marijo Zorko te portali Forum.tm, H-alter, portal Novosti, Poslovni.hr, Srednja.hr, Vox feminae.
Nagrađeni su i Hrvatska izvještajna agencija kao i Glas Slavonije, Jutrrnji list, Novi list, Večernji list i 24 sata.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.