Na ponovnom suđenju Glavašu svjedočili Šeks i Manolić

I dok je Šeks posvjedočio da su Washington i Bruxelles početkom 2004. pritiskali Hrvatsku da se pokrene postupak protiv Glavaša, Manolić je kazao da se na sjednicama Vrhovnog državnog vijeća u vrijeme rata nije raspravljalo o Glavašu. 

''Dobivao sam najvažnija izvješća od SOA-e i POA-e, ali i ona iz naše diplomacije. Među njima je bila i bilješka iz 2004. tijekom koje je vršen ogroman pritisak na Hrvatsku koja je tada otvarala predpristupne pregovore za ulazak u EU. Pritisak je vršen kako bismo poboljšali naše zakonodavstvo, a jedan od ključnih uvjet bio je da se Hrvatska obračuna sa svima koji su počinili ratni zločin. U toj bilješci navedena je i potreba da se procesuira Glavaša'', izjavio je Šeks koji je u to vrijeme bio predsjednik Hrvatskog sabora.

Šeks je dodao da je riječ o bilješci sastanka tadašnjeg  predsjednika saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorada Pupovca u Washingtonu s predstavnicima State Departmenta.

Šeks je dodao da je u ljeto 1991. imenovan predsjednikom regionalnog kriznog štaba za istočnu Hrvatsku sa sjedištem u Osijeku te da je na toj funkciji redovito dobivao izvješća SIS-a i SZUP-a o sigurnosnom stanju u Slavoniji i Baranji.

''Josip Perković me je informirao da je na kolegiju MUP-a raspravljano kako neprijateljska peta kolona najjače djeluje upravo u Osijeku. Nju su sačinjavali pripadnici JNA i pobunjeni osječki Srbi koji su preodjeveni u hrvatske odore činili kaznena djela radi kompromitiranja Hrvatske vojske'', dodao je Šeks.

Pritom je pojasnio da je osječki krizni stožer raspravljao o svojim saznanjima da je u Osijeku i okolici zavladalo bezakonje i nasilje koje su provodile razne bande te da je krizni stožer odlučio poduzeti sve mjere kako bi se spriječilo bezakonje.

Govoreći na okolnost ubojstva Čedomira Vučkovića u dvorištu osječkog Sekreterijata za narodnu obranu, Šeks je izjavio da je te večeri došao s terena i da je vidio mrtvo tijelo i očevid u tijeku.

Manolić, koji je u vrijeme zločina bio šef Kriznog stožera za Hrvatsku i načelnik Ureda za nacionalnu sigurnost a ranije i premijer, prisjetio se je Glavaša upoznao još 28. veljače 1989. na skupu o višestranačju u zagrebačkom Klubu književnika.

"Imao je opsesiju da ga se proganja još iz bivšeg režima. Nikad nisam dobio izvješće da je Glavaš umiješan u bilo kakvo ubojstvo, niti se na sjednicama Vrhovnog državnog vijeća raspravljalo o Glavašu'', zaključio je Manolić.

Novo suđenje u slučajevima 'garaža' i 'selotejp' zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnja ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka prošle godine prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.

Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje za zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.