Na pomolu dogovor o izmjenama Ustava: Novog predsjednika države birao bi Sabor?

Dualizam upravljanja i ovlasti u sektorima vojske i vanjske politike posve su izludili vodeće ljude HDZ-a, a s obzirom na to da je njihov kandidat Dragan Primorac samo lutka na koncu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, spreman je pristati na sve, ako na izborima slučajno bude izabran, neće mu smetati ni izmjene Zakona o obrani koje najavljuje šef MORH-a Ivan Anušić, a pogotovo ne izmjena Ustava na način da se taj dualizam u ovlastima ukine jer će se to moći ionako primjenjivati tek od idućeg mandata, dakle od 2030. godine. 

Ali HDZ-ov gremij donio je nakon novog fijaska vezanog uz tumačenje misije NSATU finalnu odluku da će, izgubi li Zoran Milanović izbore, sigurno ići u promjenu Ustava. Jednostavno rečeno, čak i ako te izmjene ne budu masivne, jasno će se razgraničiti ovlasti upravljanja vojskom u prvome redu, a u vanjskoj politici mnogo će veće ovlasti dobiti Ministarstvo vanjskih poslova. Promijenit će se praksa da predsjednik države s Vladom predlaže polovicu kadrova u veleposlanstvima i drugim diplomatskim predstavništvima - ubuduće bi se vjerojatno od Pantovčaka tražio samo supotpis, a odluku bi amenovao saborski Odbor za vanjske poslove, i to na zatvorenim sjednicama, s oznakom "tajno".

Tako bi se izbjegle situacije da se između dva brda ne može postići dogovor o imenima, pa se, kao sada, produžuju mandati osobama koje više uopće ne žele obavljati diplomatsku službu, ali su faktički zarobljeni u svojim veleposlanstvima ili konzulatima jer nema tko imenovati njihove nasljednike.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Manje izmjene

Kad je riječ o vojsci, plan je da se u Ustavu preciznije definira kad predsjednik Republike ima ovlast zapovijedanja Oružanim snagama - stvar je u samo nekoliko riječi, to jest u definiciji da predsjednik vojskom kao vrhovni zapovjednik upravlja u ratnom stanju, dok bi u miru za taj posao bio zadužen isključivo MORH.

Prema sadašnjim tumačenjima Pantovčaka odnosno Milanovića, on je vrhovni zapovjednik u svim situacijama, što je i dovelo do situacije da odbija potpisati misiju NSATU ili da, uostalom, načelniku Glavnog stožera, general-bojniku Tihomiru Kundidu, doslovce zabrani slobodno kretanje, to jest da mu zabrani da u mirnodopskim uvjetima prisustvuje sjednici saborskog Odbora za obranu, a poslije i drugih.

Uz takve sitne izmjene Ustava, koje ne bi bile neprihvatljive ni dijelu sadašnje oporbe, situacija vezana uz ovlasti Vlade i predsjednika bila bi čista i sadašnjih sporenja više nikad ne bi moglo biti. 

Naravno, postavlja se pitanje kako to ostvariti ako se zna da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika u Saboru. Sada je za Plenkovića nemoguća misija skupiti tih čarobnih 100 glasova za program NSATU pa se postavlja pitanje kako bi to bilo moguće za izmjenu Ustava, pogotovo za izmjenu ovlasti baš Zorana Milanovića iza kojeg stoji gotovo cijela oporba.

Tajna je u dogovoru, koji je već načelno postignut između pregovarača HDZ-a i SDP-a, o tome da bi, ako Milanović na ovim izborima ipak ne uspije pobijediti, SDP bio spreman kasnije podržati te izmjene. Na taj način, de facto, ovlasti bi bile smanjene upravo HDZ-ovu predsjedničkom kandidatu Draganu Primorcu, pa se to SDP-a ne bi osobito ticalo idućih pet godina. Sam Primorac još je manje time zabrinut - ako bi on pobijedio na predsjedničkim izborima, fućkalo bi mu se za takve manje izmjene. On bi se ionako ponašao kako Vlada od njega želi i traži, a i sam kaže da mu je cilj biti protokolarni predsjednik.

Primorac nema ambiciju biti Plenkovićev suparnik, on samo želi putovati svijetom i promovirati upravo Vladinu, odnosno Plenkovićevu politiku, pa ga to ne bi ni najmanje pogodilo. Primorac nema ambiciju biti vojskovođa i to ne krije - javnost zna da samo želi lijep ured i svoje bliske suradnike(ce) u blizini, a politiku će ionako voditi Plenković, uspije li on nekim čudom pobijediti Milanovića.

Zanimljivo je, međutim, to što je SDP zainteresiran redefinirati poziciju i ovlasti predsjednika države, očito i sami vide da je ovo sada neodrživo. A budući da računaju da bi s novim predsjednikom Sinišom Hajdašem Dončićem mogli pobijediti na nekim budućim izborima za Sabor i formirati Vladu, a u tom trenutku Primorac bi još bio predsjednik, njima nimalo ne bi smetalo da se te ovlasti redefiniraju, to jest smanje. To bi bila dobitna situacija za jedne i druge.

Uhljebiti svoje

Iskristaliziralo se to u jednoj drugoj političkoj bitki, koja posljednjih tjedana prolazi ispod radara, a to je izbor novih deset ustavnih sudaca. I HDZ-ovi zastupnici i vodeći ljudi njihova kluba na pitanje može li sporenje vezano uz NSATU omesti popunjavanje Ustavnog suda ledeno kažu: ma ne, pa to je potpuno druga stvar. Riječ je, jasno, o tome da i za deset novih ustavnih sudaca treba dvotrećinska većina, a tu su SDP i HDZ itekako spremni postići dogovor jer jedni i drugi žele uhljebiti svoje kadrove u Ustavni sud koji ima najviše plaće od svih, a mandat traje nevjerojatnih osam godina.

U SDP-u isto tako jasno kažu kako im nije problem dogovoriti se s HDZ-om o tim imenima, štoviše, iako je za popunu Ustavnog suda i kvorum bilo potrebno izabrati najmanje četiri suca, u SDP-u su ipak podržali ideju HDZ-a da se odmah izabere svih deset. 

"Ili ćemo riješiti sve ili ništa", otvoreno poručuju iz SDP-a, čime dokazuju da su spremni zažmiriti i glasati i za Đuru Sessu koji se spominje kao najspornije rješenje. O imenu bivšeg ministra Dražena Bošnjakovića da se i ne govori, on im je kao melem, za njega glasaju a da i ne trepnu. 

Isto je i vice versa, jer za HDZ nisu sporni ni Lovorka Kušan ni Goran Selanec ni drugi koje nudi SDP, premda su dosad uvijek imali izdvojena mišljenja, pa čak i kad je Ustavni sud zabranio kandidaturu za premijera Zoranu Milanoviću.

Sve su oni unaprijed oprostili jedni drugima, samo da se mirno i tiho dogovore. Dok ratuju zbog misije NSATU, Ustavni sud je praktički već riješen.

A u paketu s Ustavnim sudom vodili su se ovih dana i ti razgovori o izmjenama zakona i Ustava u slučaju da se Dragan Primorac nađe na Pantovčaku. I to je dobitna kombinacija, i jednima i drugima to bi tada odgovaralo i pregovarači su složni da bi svi zajedno takve izmjene podržali. Akteri tih pregovara su "low profile" osobe - predsjednik Odbora za Ustav, bivši ministar Ivan Malenica, koji se povukao iz Vlade i sada radi samo na razini Sabora, a sa SDP-ove strane zastupnik Saša Đujić, manje poznato ime, ali ujedno i novi politički tajnik SDP-a koji ima puni mandat od Hajdaša Dončića za takve razgovore s Malenicom. 

Druga opcija

Naravno, sve to pod uvjetom da Milanović ne pobijedi i ne dobije drugi mandat, jer ako bi Milanović ostao, SDP bi bio punim plućima za njega i nitko se ne bi usudio zucnuti o smanjivanju ovlasti. 

No čak je i to uvjetno jer isti taj Ustav ne dopušta da isti čovjek (ili žena) ima više od dva mandata na Pantovčaku, dakle čak i ako bi Milanović pobijedio, znao bi da se te izmjene njega više neće doticati pa ni on ne bi bio protiv promjena. Zato su u SDP-u i pristali o tome razgovarati s HDZ-om - jer se to na Milanovića ionako ne bi odnosilo. Eventualno samo u dijelu redefiniranja upravljanja vojskom, ali ako Milanović pobijedi, kažu otvoreno njegovi suradnici, ni njega neće biti briga za to. To mu je tema danas, kad vodi kampanju protiv HDZ-a. Onog trenutka kad ponovno pobijedi, neće se više osvrtati ni na Rusiju ni za Putina, a neće ga toliko zanimati ni Hrvatska vojska i zapovijedanje Kundidu, ova tenzija automatski će prestati jer je sve ionako samo gluma u predizborne svrhe - to je doslovni citat njegovih suradnika iz ureda na Pantovčaku.

Ova žena želi preuzeti SDP, već sada okuplja nezadovoljne u stranci

Druga je opcija o kojoj se razmišlja u HDZ-u, to jest Vladi, da se izbor predsjednika države vrati u Sabor i da ta osoba ubuduće ima isključivo protokolarnu ulogu kao u Austriji, Njemačkoj ili nizu drugih zemalja. To bi zahtijevalo i mnogo širu javnu raspravu, jer neposredni izbor ipak daje mnogo veći legitimitet toj funkciji, ali s obzirom na to da bi to bilo u primjeni najranije 2030. godine, ni time se ne bi opterećivali danas glavni suparnici na tim izborima, Zoran Milanović i Dragan Primorac. Prvi će ionako tada u mirovinu, a drugi i ne želi biti više nego protokolarna osoba.