Politika tzv. srpskog sveta sve prisutnija: Širi se uz osmijeh omiljene premijerove ministrice

Kulturni centar otvoren je na 5000 metara kvadratnih površine te je jedan od 40 takvih centara čija se gradnja planira diljem države, a pojedinci s desnog spektra kažu kako je najava gradnje tolikog broja centara pokazatelj toga da se beogradska velikosrpska politika kroz kulturu širi ovih prostorima, uspostavljajući na taj način fiktivne granice velike Srbije, što im nije pošlo za rukom ratnih '90-ih. 

Nezadovoljni su na desnici, pa i u dijelu konzervativnog HDZ-a, time što Plenković i u ovoj novoj vladi za Pupovčeve projekte šakom i kapom dijeli proračunski novac, a takvima iz HDZ-a nije promaknulo ni to da je zagrebački Srpski kulturni centar otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Time što se omiljena premijerova ministrica pojavila na ovom događaju jasno je i koji je Plenkovićev stav o promicanju ovakvih projekata, smatra dio nezadovoljnika iz HDZ-a, dok se na desnici sve glasnije govori kako politika takozvanog srpskog sveta nikada u Hrvatskoj nije bila tako snažna kao u aktualnom Plenkovićevu mandatu.

FOTO: Nikola Ćutuk/PIXSELL

Investicijski fond za 'srpski svet'

Kao argument za tu tezu nezadovoljni HDZ-ovci spominju nedavno gostovanje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Dubrovniku, ali i činjenicu da je otvorenju centra u Zagrebu nazočio srpski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, koji se smatra jednim od najlojalnijih Vučićevih kadrova. S Vučićem Đurić surađuje još od začetaka Srpske napredne stranke i njegova raskola s Vojislavom Šešeljem, za što je višestruko nagrađivan pa je tako primjerice bio direktor ureda za Kosovo, veleposlanik u New Yorku, a onda i ministar vanjskih poslova, što je pokazatelj njegova i Vučićeva skladnog odnosa.

Pokazatelj Plenkovićeva i Pupovčeva skladnog odnosa jest to što je neposredno prije otvorenja zagrebačkog Kulturnog centra sličan centar otvoren i u Glini. I inače Plenkovićeva vlada posljednjih osam godina izdašno financira Srpsko narodno vijeće, na čijem je čelu Pupovac. Srpski kulturni centri financiraju se iz Operativnog programa za nacionalne manjine, iz kojega je Pupovac od 2017. do 2024. godine dobio sredstva za svoje kulturne pothvate, koji podrazumijevaju i gradnju centara, za što je još 2017. godine osmišljen i investicijski fond SNV-a. Međutim, treba reći kako neće svaki centar hrvatske porezne obveznike stajati isto.

FOTO: Pedja Milosavljevic/CROPIX

Već otvoreni centri

Dosad je SNV od Vlade RH dobio 26 milijuna eura, a poznato je da će samo za kulturni centar u Rijeci biti izdvojeno oko pet milijuna eura. Centri su već otvoreni u Belom Manastiru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Daruvaru, Virovitici, Pakracu, Udbini, Kninu i Garešnici, a nedavno je izdana i dozvola za gradnju centra u Petrinji, koji bi trebao niknuti pored Trga hrvatskih branitelja u središtu tog potresom razrušenog grada, uz Vukovar jednog od najvećih simbola hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu, ali i grada u kojem se nalazi Veteranski centar. Na putu prema Veteranskom centru branitelji i invalidi Domovinskog rata prolazit će pored Pupovčeva centra, za kojim, prema tvrdnjama brojnih stanovnika Petrinje, ne postoji stvarna potreba.

Prema podacima SNV-a, zgrada u Petrinji trebala bi zapravo biti multifunkcionalni prostor od 1100 metara kvadratnih u kojemu će se odvijati kulturna, društvena, politička, poslovna i brojna druga događanja koja će se održavati u polivalentnoj dvorani. No u sklopu centra nalazit će se i dvorana za sastanke, uredi, galerija, krovna terasa te dnevni boravak za djecu. Ono što dio Petrinjaca smatra nezgodnim jest to što je odluka o tome da se taj centar gradi stigla baš u rujnu, mjesecu u kojem se prisjećaju svoje tragedije iz 1991. godine. S potrebom ili bez nje, izgradnja centara planira se i u Ogulinu te Zadru, ali i Dvoru na Uni, gdje su za to kupljena dva i pol hektara zemljišta.

Iza projekta stoji i Srpska pravoslavna crkva

Premda je teško uspoređivati cijene gradnje centara od grada do grada, primjer kulturnog centra iz Slatine može poslužiti kao okvirni pokazatelj toga koliko ti projekti pojedinačno stoje. U Slatini je, naime, gradnja kulturnog centra procijenjena na oko 600.000 eura. Za neke je taj iznos možda pretjeran, no za odnos premijera Plenkovića i Milorada Pupovca to je vrlo vjerojatno prava sitnica s obzirom na sklad koji su u proteklih osam godina suradnje uspjeli izgraditi. Zahvaljujući tom skladu, dogovoreni su i brojni Pupovčevi projekti, na čijim otvorenjima s osmijehom nastupa i Plenkovićeva omiljena ministrica Nina Obuljen Koržinek.