Političari će snositi odgovornost za govor mržnje na društvenim mrežama: Moraju brisati komentare

U 2024. godini  Hrvatska će prvi put imati niz od tri predizborne kampanje unutar samo 12 mjeseci. Osim na terenu, predizborne se kampanje vode i u online prostoru, posebice na društvenim mrežama gdje brojni političari i stranke imaju profile radi pridobivanja što većeg broja birača na svoju stranu. 

Međutim, u komentarima ispod objava političara na društvenim mrežama su, osim uvreda na njihov osobni ili stranački račun, prisutni i komentari ksenofobnog ili rasističkog sadržaja. Oni koji potiču na diskriminaciju, ponekad čak i na nasilje, komentari koji se mogu svrstati u kategoriju govora mržnje.

Na kome je odgovornost zbog vidljivih komentara s govorom mržnje?Je li ona isključivo na autorima tih komentara, koji se uglavnom skrivaju iz anonimnih imena ili lažnih računa, ili je dijelom i na političarima ako takve neprimjerene komentare nisu obrisali? Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je u slučaju ''Sanchez protiv Francuske'' iz 2023. godine donio presudu.

FOTO: Pixabay

Odgovornost korisnika

Tom je presudom proširio platformu odgovornosti kada je riječ o političarima koji koriste društvene mreže u političke i izborne svrhe te utvrdio i njihovu odgovornost zbog govora mržnje objavljenog od strane trećih osoba. Juliena Sancheza, lokalnog vijećnika u općini Beaucaire kod Avignona, tamošnje je pravosuđe kaznilo s tri tisuće eura. 

I to jer je tijekom izborne kampanje nije izbrisao islamofobne komentare. Tužbu je pokrenula Sanchezova politička suparnica, a osim njega osuđena su i dvojica autora komentara kao supočinitelji. Sanchez je s ovim slučajem došao na Europski sud za ljudska prva jer je smatrao da mu je osuđujućom presudom povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja.

No, sud je odbio njegovu žalbu u procesu u kojemu je po prvi puta ispitao odgovornost korisnika društvenih mreža zbog komentara trećih strana. Odvjetnica Vesna Alaburić rekla je Hini da je ovaj slučaj važan i za Hrvatsku, iako se radi o sporu između jednog stranog političara i njegove države.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

'Međunarodne konvencije su iznad domaćih zakona' 

''Naš Ustav propisuje da su međunarodne konvencije po svojoj pravnoj snazi iznad domaćih zakona. Za pravilnu primjenu Europske konvencije bitna je judikatura Europskog suda za ljudska prava. To znači da je i ova presuda dio hrvatskog pravnog sustava'', izjavila je. Među ključnim tezama Sanchezove obrane pred ESLJP-ombile su da nije dokazano da je imao saznanja o postojanju tih komentara.

Nositelj Facebook profila bio bi prisiljen cenzurirati komentare u strahu od kaznenog progona, čak i ako nisu očigledno protupravni. "Međutim, francuska je vlada smatrala da se uopće ne radi o sporu o slobodi izražavanja, već da se radi o ograničenju prava da se otvori forum slobodne debate i omogući trećim osobama da izraze svoje mišljenje", kazala je. 

Kandidati na izborima ili dužnosnici moraju biti svjesni svoje odgovornosti i stoga otvarati forume za debate samo ako su u stanju moderirati sadržaj debate. Stručnjak za digitalne komunikacije Tomislav Metelko također je upozorio na vremenska ograničenja koje otežavaju moderiranje online rasprava. "Nerealno je očekivati da se u kaotičnim, stresnim i napornim kampanjama", rekao je.

Dodao je kako je to naročito teško s budžetima koji su ograničeni kao u Hrvatskoj. Zbog toga je, smatra, potrebno napraviti razliku u odgovornosti. Između onih političara/stranaka koji provociraju neprimjerene komentare i onih koji naprosto ne uspijevaju ili ne stižu moderirati komentare zbog vremenskih, financijskih i drugih ograničenja. 

FOTO: Pixabay 

'Vrlo se lako ustanovi ako je riječ o lažnom profilu' 

"Gotovo je nerealno očekivati da će velike društvene mreže moći spriječiti sav govor mržnje koji se na njima pojavljuje'', rekao je Metelko. No, napretkom umjetne inteligencije očekuje eksponencijalni napredak u budućnosti. S uvredama i govorom mržnje u komentarima često se susreću i neki zastupnici u Hrvatskom saboru, koji ih uglavnom brišu.

''Naravno da se vrlo lako ustanovi ako je riječ o lažnom profilu, onda se trudim na te komentare niti ne odgovarati, a ukoliko idu u smjeru govora mržnje, i ukloniti'', rekao je Nikola Mažar (HDZ). Arsen Bauk (SDP) kaže da većinu takvih poruka dobije u onaj dio izbora koji je već Facebook prepoznao kao neželjenih sadržaj.

"Naši administratori brišu govor mržnje, kao i komentare koji su jako uvredljivi, kad god ih uoče'', kazala je Sandra Benčić (Možemo). ''Ako bi netko prijavio neki neprimjeren sadržaj sami bismo obrisali, ali sam protiv ograničavanja i sužavanja slobode govora na taj način jer je to onda jedan proces bez konca i kraja", rekao je Mostov zastupnik Nino Raspudić.

Boris Miloševć (SDSS) poručio je da su zastupnici njegovog kluba česte mete govora mržnje. "Neki zastupnici ne mare za činjenicu da su društvene mreže preplavljene govorom mržnje i prepune poziva na fizički i oružani obračun sa Srbima i domaćim izdajnicima", kazao je. Raspudić smatra da političari nemaju vremena pregledavati sve komentare na svojim stranicama.  

FOTO: Pixabay 

'Omogućuje se i strankama da sipaju mržnju' 

Bauk kaže da na presudu gleda kao razmišljanje većine sudaca koji su o tome odlučivali. ''Ne pridajem joj biblijsko značenje, ali ću je poštivati i prema njoj postupati u eventualno usporedivoj situaciji'', poručio je. Benčić dodaje kako su oni govor mržnje iskusili na zagrebačkim izborima te da društvene mreže pod zaštitom anonimnosti to omugućuju mnogima. 

''Mi se sami trudimo micati takve komentare, a opet s druge strane paziti na slobodu izražavanja, da nemamo cenzuru. Vjerujem da će ESLJP u svojoj praksi gledati što može zaživjeti u stvarnom, realnom svijetu'', rekao je Nikola Mažar. Fokus bi trebao biti na prevenciji, a ne sankcijama, smatra zastupnik HDZ-a.

Internetske prijevare uzele su maha: Sve je više prijavljenih slučajeva u Hrvatskoj

Na tom projektu rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo obrazovanja, koristeći sredstva Europske unije. ''Na taj način će se novim generacijama objasniti kako treba komunicirati", rekao je. Kuća ljudskih prava smatra problematičnim izricanje kaznene sankcije temeljem djela koja su počinile treće osobe.