Pokopani posmrtni ostaci deset žrtava ubijenih nakon 2. svjetskog rata u šumi Belaš

Ekshumacijom, koju je prošle godine provelo Ministarstvo hrvatskih branitelja, potvrđena su svjedočanstva starijih mještana Višnjice o zločinu što su ga u svibnju 1945. počinili partizani, ubivši bez suđenja više desetaka pripadnika poraženih vojnih formacija iz okolice Varaždina.

Inicijativom brigadnog generala Zdravka Jakopa, 2016. godine počela su probna iskapanja, a ekshumacija je nastavljena 2017. godine kada su pronađeni posmrtni ostaci 10-ak žrtava. Zbog konfiguracije terena i promjena u samom krajoliku, što je otežalo lociranje svih mjesta na kojima su ubijeni zakopani, posmrtni ostaci ostalih žrtava nisu mogli biti pronađeni. Nakon komemorativnog skupa i mise, koju je u župnoj crkvi u Višnjici predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, posmrtni ostaci deset žrtava pokopani su u zajedničku grobnicu na mjesnom groblju.

Medved: Broj mogućih grobnica 936

Generacije su u tišini prenosile informaciju o mogućem postojanju masovnih grobnica, rekao je izaslanik predsjednika Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

"Iznimno je važno to poglavlje naše povijesti raščistiti, žrtve ekshumirati i dostojno pokopati, a sve kako bi bili spremni koračati dalje u budućnost s jasnim odnosima i s pravom istinom“, kazao je Medved navodeći da je ukupan broj prijavljenih lokacija mogućih masovnih i pojedinačnih grobnica iz razdoblja 2. svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja 936.

 Od 21. ožujka 2016. godine zaprimljena je 651 prijava lokacije, a u tom razdoblju Uprava za zatočene i nestale organizirala je, koordinirala i provela 269 terenskih izvida te 25 probnih iskapanja na području šest županija i u Gradu Zagrebu. Provedene su 52 ekshumacije na području 11 županija i Grada Zagreba te je ukupno ekshumirano 776 osoba od kojih je sahranjeno 331.

Izaslanik predsjednice Republike, državni tajnik Ministarstva obrane general Zdravko Jakop, na ukopu je kazao da je podijeljenih osjećaja.

"S jedne strane sam bio sretan što dostojanstveno pokopamo žrtve koje su nevine stradale, bez suđenja i mogućnosti obrane, a s druge, žalostan jer sam došao do spoznaja i svjedočanstava da takvih mjesta ima i u našem kraju daleko više i da će trebati vremena i truda da bi se istina doznala“, rekao je Jakop.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik Anđelko Stričak zahvalio je svjedocima, ali i hrvatskim braniteljima. "Da nije bilo njih i naših ratnih zapovjednika, generala hrvatske pobjedničke vojske i policije, pitanje je da li bi danas smjeli i mogli svjedočiti i pokopati žrtve. Sigurno će biti onih koji će pozivati da se okrenemo budućnosti, da je ovo prošlost. Smatram da upravo iz prošlosti treba učiti“, poručio je Stričak dodavši da moramo „poduzeti sve da nam se ne dogode zločinački režimi koji su sijali strah i mržnju, a iza sebe ostavljali unesrećene i pogubljene".

Na mjestu zločina, mještani Višnjice 1991. podigli su spomen-križ, a obvezu brige o zajedničkoj grobnici žrtava na mjesnom groblju u Višnjici preuzeo je Grad Lepoglava.