IMAJU I NOVI LUKOBRAN

Plenkovićev mega projekt na hrvatski otok donijet će vodu: 'U renesansi smo hrvatske obale'

Autor

im/h

U sklopu službenog posjeta Salima na Dugom otoku, premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je najavio da bi za četiri godine trebao biti gotov projekt vodoopskrbe toga otoka.

22.07.2024. u 23:09
Ispiši članak

Veliki projekt ulaganja u vodoopskrbu u Zadarskoj županiji uključuje i otoke, a to znači i Dugi otok. "Naš je plan da ta velika investicija bude realizirana za četiri godine pa da pitka voda koja će dolaziti s kopna zamijeni brodove vodonosce", rekao je Plenković. U posjet Salima, administrativnom središtu Dugoga otoka, predsjednik Vlade stigao je u pratnji predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke Petešića i potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

U pratnji je bila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić i  državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver i predstavnici Zadarske županije. Nakon obilaska obnovljene luke Sali, u čiju je rekonstrukciju uloženo više od 12 milijuna eura, a uključivala je novu operativnu obalu, lukobran i zaobalne površine, Plenković i ministri posjetili su kultnu otočnu knjižnicu - Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Sali. 

Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Sali godinama predano vodi Ante Mihić, te Tvornicu za preradu ribe Mardešić. Mihić je istaknuo da je Plenković prvi premijer koji je posjetio Sali, a Ministarstvo kulture i medija prepoznalo značaj male saljske knjižnice – mosta između Sali i ostatka svijeta. "Saljska je knjižnica dvostruko veća i punija knjigama nego ikada prije i spremna primiti čitatelje željne znanja, ali i sve ljubitelje knjiga i pisane riječi. Knjižnica i čitaonica oduvijek su bile naša veza sa znanjem, znanošću i svijetom", kazao je Mihić.

FOTO: HINA/Zvonko Kucelin

Telašćica je prvi park nagrađen srebrnom medaljom

Plenković je podsjetio da je Sali oduvijek krasila neobična kultura života. "U renesansi smo hrvatske obale, koja je dotakla i ovaj otok. Važnost lukobrana od strateškog je značaja za ovu zajednicu, koja sada živi kvalitetnije. Dodatnih 150 metara uređene rive također je važno za malo mjesto poput Sali, koje se diči ljepotom i posebnošću", istaknuo je. Podsjetio je da se kontinuirano radi i gradi, ulaže se u otočne ceste, komunalnu infrastrukturu i društvene domove.

Park prirode Telašćica prvi je park nagrađen srebrnom medaljom zelene tradicije i održivog razvoja, a Grpašćak, kao najviši vrh otoka, s dva je milijuna eura ulaganja dobio nov sjaj, dodao je premijer te ustvrdio da su Saljani odavno prepoznali glavni problem naše države – starenje i depopulaciju. Zadarski župan Božidar Longin podsjetio je da se nova điga (lukobran) obnavljala pune dvije godine, a danas je ponos svih Saljana i cijele županije. Reprezentativan je to ulaz u otočja Zadarske županije i Dugi otok.

Krenula dobra vijest za mnoge Hrvate: Iz Vlade su objavili sve detalje

Naših 150 bisera gledamo s posebnom pozornošću, jer život na otocima znatno je teži nego na kopnu. S novim lukobranom pristajanje brodova je sigurnije, a kapaciteti veći, rekao je Longin. Načelnik Općine Sali Zoran Morović dodao je da radovi nisu bili ni kratki niti jednostavni i zahvalio Saljanima na strpljenju. "Zbog ulaska u Nacionalni park Kornati omiljena smo destinacija među nautičarima. Gradnjom lukobrana naš je porat tako siguran cijele godine, a naše ljepote još pristupačnije", poručio je Morović.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.