Plenkovićev čovjek otkrio detalje o udarima: 'Vjerojatno će nas opet napasti'

Gršić je kazao da su se osim napada na KBC Zagreb i Zračnu luku Split, u Hrvatskoj ove godine dogodila 23 značajnija napada. "Ne samo dva napada, prema podacima SOA-e, u ovoj godini bila su 23 značajnija napada, a prošle godine 31. Možemo zaključiti da se ti napadi intenziviraju. To je nešto na što trebamo puno više biti fokusirani. Što smo više digitalni - to smo više pod rizikom od ovakve prijetnje", započeo je.

Ustvrdio je kako postoji i "niz napada koji nisu navedeni te su uspješno obranjeni". "Ako se mjerimo s velikim zemljama, sigurno da nismo u fokusu napadača. Moramo biti svjesni da je to naša svakodnevica. Ne trebamo se brinuti hoće li nas netko napasti, jer vjerojatno hoće. No, moramo biti spremni na takve situacije. Nama je zadaća da na razini države podignemo svijest svim građanima o kibernetičkoj sigurnosti, kazao je.

Naglasio je da, ako se dobro osiguramo štete nisu velike i nisu primjetne. "Sustavi se oporavljaju iz onog što je ostalo, svaki mora imati sigurnosnu kopiju". Komentirajući napad na Zračnu luku Split, poručio je kako država neće pristajati na plaćanje otkupnine skupinama koje ukradu podatke. Objasnio je kako je to jedan od modusa funkcioniranja hakerskih grupa koje pokušavaju doći do novca.

FOTO: Screenshot/HTV

'RH ne sudjeluje u takvim pregovorima'

"Zaključaju podatke, traže otkupninu, a nakon toga hoće li otključati ili ne, ne znamo jer RH ne sudjeluje u takvim pregovorima. To je oblik kriminala koji ne želimo podržavati", poručio je te je dodao kako se sustavi mogu ponovno osposobiti ako postoje sigurnosne kopije. "Uglavnom se sustavi oporavljaju iz onog što je ostalo i što je dostupno. Svaki sustav mora imati svoju sigurnosnu kopiju na nekoj drugoj lokaciji. Iz njih se vrlo brzo rekonstruira sadržaj i nastavlja se daljnje poslovanje", kazao je.

"U podatkovnim centrima se podaci mogu zapisivati u realnom vremenu ili s određenim kašnjenjem što znači da na više mjesta imate istovremene zapise podataka pa kada dođe do kompromitacije sustava na jednoj lokaciji - ona ne utječe na drugu lokaciju. Nama je bitan kontinuitet poslovanja", zaključio je.

Na pitanje jesu li države sponzori kibernetičkih napada, rekao je kako nije trenutak da o tome govori, a zatim je istaknuo kako su kibernetički napadi realnost i da ne predstavljaju ništa novo. "To možemo vidjeti iz napora države i EU, novom direktivom, ali i zakonom o kibernetičkoj sigurnosti - Hrvatska je jedna od prvih država koja je donijela takav zakon. Tim zakonom je stvoren nacionalni centar za kibernetičku sigurnost", naglasio je.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

'Napadi obično dolaze iz trećih zemalja, izvan EU'

Na pitanje što je hakerima najzanimljivije prilikom krađe podataka, objasnio je kako tu nema pravila. "To mi je teško odgovoriti, ali možemo vidjeti da nisu samo državne institucije pod napadom. Ima tu privatnih kompanija koje su pod napadima. Mislim da tu nema nekih pravila. Skupine pokušavaju izvući što više novca", otkrio je. Odgovarajući na pitanje jesu li napadi u Hrvatskoj nekada sponzorirani od strane drugih država, nije htio ulaziti u detalje.

"Ne bih ulazio u te informacije. Njih će SOA dostaviti u trenutku kada procijene da je to bitno. Nije trenutak da o tome govorim", nastavio je.
"Napadi obično dolaze iz trećih zemalja, izvan EU", dodao je, ne otkrivajući na koje zemlje misli. "Dok se ne dogodi problem, kibernetičku sigurnost olako shvaćamo", kazao je, a zatim je upozorio kako kao društvo olako shvaćamo problem kibernetičke sigurnosti.

Srušene stranice porezne uprave, Ministarstva financija, HNB-a: Evo što je haker točno učinio

"Dok se ne dogodi nekakav problem, mi to olako shvaćamo. Kada naiđete na jednu situaciju onda se pale lampice i svi postanu zainteresirani za tu temu. To prije nije bilo toliko izraženo i mislim da to trebamo i dalje činiti te informirati građane. Moramo se znati zaštititi u digitalnom svijetu", rekao je pa je objasnio kako do najvećeg broja problema dolazi zbog ljudske greške. "Za sve sustave koji su imalo ozbiljni, treba imati dvofaktorsku identifikaciju", otkrio je za HRT.