Plenković: Želimo nadograditi LNG terminal na Krku da možemo opskrbiti cijelu regiju plinom

Premijer je na početku ponovno govorio o energentima i o tome kako bi Hrvatska mogla postati energetski HUB za srednju Europu.

"Završilo je još jedno izvanredno Europsko vijeće posvećeno temama energetike, hrane, obrane i Ukrajine. Glavna tema bilo je usuglašavanje članica oko šestog paketa sankcija. Usuglasili smo se i još jednom pokazali jedinstvo EU-a. Dogovoreno je da režim uvoza naftnih derivata do kraja ove godine bude postojeći za sve, a ovaj režim stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine", rekao je premijer.

"Na liste restriktivnih mjera bit će uvršteno još nekoliko osoba, Sberbanka je uključena. Možemo reći da je EU danas još jednom pokazala jedinstvo. Što se tiče Hrvatske, ono što je posebno važno, cijela ideja je bila da Hrvatska postane regionalni energetski HUB. Na tom tragu možemo biti izrazito zadovoljni jer će kapaciteti i nova ulaganja u povećanja kapaciteta LNG terminala omogućiti Hrvatskoj ne samo nacionalnu sigurnost opskrbe nego i doprinos čitavom EU naporu napuštanja fosilnih goriva iz Rusije", dodao je.

Što se tiče dogovora, obavijestili su, kaže, EK vrlo detaljno o kapacitetima jadranskog naftovoda koji u ovom trenutku može prevoziti 11,4 milijuna tona u vrlo povoljnom načinu investiranja.

Svoju tvrdnju potom dodatno pojašnjava: "Taj kapacitet se na godišnjoj razini može dići do 25,6 milijuna tona, što znači da bismo omogućili dostavu nafte za Mađarsku i Poljsku u dovoljnim količinama. To je prilika da se JANAF u pregovorima pozicionira. Time kapitaliziramo položaj Hrvatske i Krka. Mi smo stvari stavili na stol onakve kakve jesu. U pripremi smo ovog Europskog vijeća održali niz sastanaka sa svim ključnim akterima u Hrvatskoj."

Postoje, dodaje premijer, planovi da se investira u nadogradnju postojećeg broda, LNG Hrvatska i "mi bismo s odgovarajućom investicijom mogli doći s podizanja postojećih kapaciteta, koji su izvorno bili 2,6 milijardu kubika na čak 6,1 milijardu kubika plina koji bi dolazio brodovima kao ukapljeni plin u Hrvatsku i nakon toga bez problema možemo osigurati opskrbu ne samo za Hrvatsku nego i Sloveniju, BiH, Mađarsku… Hrvatska ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih interesa nego i za preuzimanje regionalne uloge".

Rekao je i kako je svima objasnio postojeće kapacitete, kao i ulaganja.

Cijene goriva za strance

Premijer je komentirao i više cijene goriva za strance u Mađarskoj. Kaže da je to kršenje prava i da će to uskoro prestati. Rekao je da će to pasti na sudu i da nema ni teoretske šanse da prođe. "Nije ovdje samo stvar Mađarske, ima nekoliko zemalja koje su u potpunosti ovisile o energentima iz Rusije. Zato i nije otvarana tema plina, jer nema alternative. Zato je i taj tranzicijski period, ali on će trajati ograničeno", zaključio je.

"Važno je da Mađarska ne diskriminira vlasnike vozila iz drugih članica koji dolaze točiti gorivo jer to je čisto kršenje europskog prava i nema teoretske šanse da to prođe na sudu", izjavio je.

Dodao je da isto vrijedi i za Hrvatsku, gdje se ponegdje u kafićima različito naplaćuje domaćim u odnosu na strane goste.

"To isto nije redu i toga ne smije biti. Mi smo na jedinstvenom tržištu na kojem ne smije biti diskriminacije", rekao je Plenković.

Od prije nekoliko dana, strani vozači u Mađarskoj moraju platiti puno višu cijenu za benzin od mađarskih državljana, a po tamošnjim medijima radi se o razlici od oko 40 posto.

Mađarska vlada donijela je još u studenom prošle godine uredbu kojom je ograničila cijene goriva, kako građani ne bi osjetili globalni porast cijena energenata.

Do nedavno su strani automobili mogli točiti gorivo po toj fiksiranoj cijeni u Mađarskoj. Međutim, vlada je iznenada objavila da će za strance vrijediti viša, tržišna cijena.