Plenković vidi HOP kao odličan primjer promocije gospodarstva

Oznaku HOP Ministarstva regionalnoga razvitka i fondova Europske unije za 2020. godinu dobilo je 27 proizvođača za ukupno 45 proizvoda, i to s otoka Ugljana, Iža, Dugog otoka, Silbe, Paga, Murtera, Kaprija, Krka, Prvića, Raba, Cresa, Hvara, Šolte i Brača.

U 2021. godini oznaku HOP dobila su 23 proizvođača za 78 proizvoda s otoka Krka, Korčule, Ugljana, Raba, Paga, Cresa, Brača, Kornata, Prvića, Hvara, Kaprija i poluotoka Pelješca.

Na svečanosti u Kneževoj palači uručena su priznanja za 2020. i 2021. godinu, jer se prošle godine zbog korona krize dodjela nije održala.

Proizvodi koji dobivaju oznaku HOP svrstani su u četiri kategorije: primijenjena umjetnost i dizajn, kemijski proizvodi, prehrambeni proizvodi i pića.

U ovom trenutku oznaku Hrvatski otočni proizvod ima pravo koristiti 320 proizvođača za 1094 proizvoda s 24 otoka - Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin i poluotok Pelješac.

Kako je u uvodnom govoru naglasio premijer Plenković, ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka.

Premijer je istaknuo kako  otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, a u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama.

"Upravo turisti žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju proizvođači su nastojali emancipirati na vidljiv i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti oznaku Hrvatski otočni proizvod. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima", naveo je te podsjetio da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.

Ustvrdio je kako bi sve teme, da nije bilo Covid-19, bile usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Pritom je kao vrlo važne istaknuo zelenu i digitalnu tranziciju, navevši da je upravo digitalna tranzicija ogromna šansa za ljude na otocima.

"Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta. Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije. Nastavit će se činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, a Pag je jedan od svjetlijih primjera",  poručio je premijer Plenković.

Osvrnuo se i na BDP te kazao da se očekuje da za 2021. njegov rast premašiti 10 posto, dok je prosječna plaća dosegnula 7.333 kune.

"Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno zbog plina i struje. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada", najavio je premijer Plenković.