VELIKA TUGA

Plenković uputio sućut u povodu smrti profesora Vukadinovića: Dao je nemjerljiv doprinos Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Autor

av/h

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u srijedu sućut u povodu smrti umirovljenog profesora Fakulteta političkih znanosti Radovana Vukadinovića istaknuvši njegov doprinos generacijama studenata koje je senzibilizirao za teme kojima je posvetio svoju znanstvenu karijeru - vanjsku politiku, međunarodne odnose i diplomaciju.

22.05.2019. u 22:13
Ispiši članak

"S tugom sam primio vijest o smrti profesora Radovana Vukadinovića. Profesor Vukadinović dao je nemjerljiv doprinos Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je predavao dugi niz godina, brojnim drugim znanstvenim institucijama i organizacijama u kojima je djelovao, a posebno generacijama studenata koje je senzibilizirao za teme kojima je posvetio svoju znanstvenu karijeru - vanjsku politiku, međunarodne odnose i diplomaciju.

U ovim tužnim i bolnim trenucima za obitelj profesora Vukadinovića, njegove prijatelje i kolege te sve one koji su ga poznavali kroz njegov dugogodišnji rad, molim vas da primite izraze iskrene sućuti i suosjećanja, u ime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno“, stoji u izrazima sućuti premijera Plenkovića.

Danas je u Zagrebu nakon kratke I teške bolesti u 82. godini  umro umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju prof.dr. Radovan Vukadinović.

Radovan Vukadinović rodio se u Bitolju u Makedoniji 18. ožujka 1938. U Zagrebu je diplomirao na Pravnom fakultetu 1962., a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti 1967. godine, gdje je radio od 1963. do umirovljenja 2008. Redoviti profesor bio je od 1976., a od 1985. gostujući profesor na Floridskom državnom sveučilištu.

Prof. Vukadinović bio je član niza domaćih i međunarodnih znanstvenih organizacija, predsjednik Hrvatske udruge za međunarodne studije i Atlantskoga vijeća Hrvatske. U svojem se znanstvenom radu bavio međunarodnim političkim odnosima, pitanjima sigurnosti te vanjskom politikom.

Glavna djela su Sila i interesi: vanjska politika SAD (1972.), Međunarodni politički odnosi (1974.), Hladni rat i Europa (1981.), Nuklearne strategije supersila (1985.), Mediteran između rata i mira (1986.), Politika i diplomacija (1994.), Teorije vanjske politike (2005.) i Amerika i Rusija (2008.).

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.