Plenković: U petak stiže novih 700 milijuna eura!

Premijer Plenković istaknuo je da se Hrvatska još 2020. godine za vrijeme sastanka Europskog vijeća u srpnju izborila za dva velika modula izdašnih financijskih sredstava.

"Jedan je redoviti višegodišnji proračun gdje smo izborili 15 milijardi eura. Drugi je bio u tom trenutku taj dio instrumenta EU-iduće generacije, tzv. planovi za oporavak i otpornost, gdje smo uspjeli izboriti 9,6 milijardi eura. Sve skupa je 25 milijardi eura za razvoj u ovom četvrtom desetljeću hrvatske slobode i demokracije", kazao je Plenković.

"Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti se zarađuju tako da imate svakih šest mjeseci vrlo jasno definirane kriterije koje morate ispuniti kako bi vam se doznačila sredstva. Danas je potpredsjednica EK Dubravka Šuica kazala da je Europska komisija verificirala postignuća Hrvatske iz prvog polugodišta ove godine i sada će nam u petak doznačiti novih 700 milijuna eura. Već smo dobili prije 700, pa avans 800 i sve skupa je to 2,2 milijarde eura za projekte obrazovanja, gospodarstva, zdravstva, pravosuđa", istaknuo je.  

Imat ćemo vrste ulaganja koje će nam omogućiti da realiziramo prioritete, rekao je Plenković i dodao da su npr. u obrazovanju u prvom mandatu osigurali besplatne udžbenike i prijevoz, a u ovome i besplatan obrok, sada se očekuje da ishodi i rezultati mladih u budu još bolji.

"Ulažemo u budućnost, konkurentnost, obrazovanje europskim sredstvima zato se i zove taj projekt EU-iduće generacije", pojasnio je.

Premijer je govorio i o ulasku Hrvatske u Schengen. U vezi s tim istaknuo je da će prijevoznici imati manje troškova i brže će obavljati svoj posao.  Svatko tko dolazi na hrvatski Jadran moći će lakše i brže doći, rekao je. Građani Hrvatske će moći zrakoplovima doći npr. na schengenski dio frankfurtskog aerodroma i bez ikakvih dokumenata ući u Njemaču. 

"To su velike koristi u smislu mobilnosti, smanjenja troškova i dobro za građane, turizam i gospodarstvo, ali i jako dobro za ukupnu reputaciju zemlje. Nema nijedne druge zemlje koja je ušla isti dan i u Schengen i u euro", dodao je.

Na pitanje u vezi s tim hoće li možda doći do jačanja represije na vanjskih granicama EU-a Plenković je rekao da je Hrvatska već sada zaštitnik vanjske granice.

"Sada ćemo biti zaštitnik vanjske granice koja je ujedno i schengenska granica. To ujedno znači da ćemo raspoložive snage, policiju, s naših sjevernih granica, moći rasporediti na druge granice, npr. sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom ili da pak oni djeluju unutar Hrvatske. Hrvatska je prije godinu i pol dana napravila nezavisni mehanizam u kojem sudjeluju naši stručnjaci plus savjetodavno tijelo sa strane EU koje prati kako mi točno kontroliramo granicu i da li se ponašamo u skladu s europskim propisima i zakonodavstvo i međunarodnim pravom. Taj nam je mehanizam omogućio da prođemo s 534 glasa u Europskom parlamentu i velikom preporukom Europske komisije", istaknuo je premijer Plenković.

Naglasio je da je Hrvatska prošla sve filtere i ispunila 281 kriterij, a dobila ih je 2016. godine.

Ulazak u europodručje

U vezi s ulaskom u euro područje, premijer je kazao da je Hrvatska fiksirala tečaj u srpnju ove godine, a konačne odluke u ulasku u euro područje donijete su u lipnju i srpnju. "Od 5. srpnja imamo dvostruko iskazivanje cijena. Imamo proces senzibiliziranja hrvatskih građana i gospodarstva na euro, da se točno zna koliko je nešto u kunama sutra u eurima. Cijene će ostati izražene u kunama i imat ćemo prilike to kontrolirati", rekao je.

Napomenuo je da će Ministarstvo gospodarstva pratiti da ne bi došlo do dizanja cijena na uštrb građana, gospodarstva. Očekuje visoki stupanj ozbiljnosti svih aktera. Ako se vidi da, kako kaže, netko neopravdano diže cijene, "lovi u mutnom" doći će na crne liste i to će se objavljivati.

Plenković za obnovu povjerenja između Hrvata i Bošnjaka u BiH

Prošloga tjedna HDZ BiH i stranke 'osmorke' koju predvodi SDP BiH dogovorile su koaliciju na svim razinama od države, preko entiteta do županija. Dogovor je postignut i sa Savezom nezavisnih demokrata Milorada Dodika koji će im se priključiti u vlasti u državnom Vijeću ministara. To pak znači da u vlasti neće sudjelovati vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA). 

"Očito da HNS (Hrvatski narodni sabor) i HDZ sada ide s osmorkom ne bi li sa njima napravio ono što se očito nije moglo napraviti sa SDA", kazao je Plenković za HTV.

No dodao je da je za to "da se obnovi povjerenje i dijalog između Hrvata i Bošnjaka u BiH jer je to ključno za dobro funkcioniranje Federacije (BiH)". 

Čelnik HDZ BiH Dragan Čović i Dodik potvrdili su u ponedjeljak kako proces uspostave nove vlasti u toj zemlji napreduje te da njihova suradnja s osam stranaka bošnjačko-građanskog bloka ničim nije dovedena u pitanje.

Čović je rekao kako je cilj uspostaviti novu vlast do kraja godine i u tome ne očekuje poteškoće ni na državnoj niti na razini Federacije BiH, unatoč tome što SDA ima kontrolu u klubu Bošnjaka u Domu naroda federalnog parlamenta pa time može utjecati na uspostavu izvršne vlasti u tom entitetu.

"Veselimo se najavama o brzom formiranju vlasti, što je sasvim druga situacija nego ranije", kazao je hrvatski premijer, dodavši kako mu je drago što će HDZ-ova političarka Borjana Krišto biti predsjedateljica Vijeća ministara. 

Plenković je ponovio i da Hrvatska snažno podržava davanje kandidatskog statusa BiH, o čemu će se odlučivati na samitu čelnika EU-a u četvrtak.

On je zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom u ponedjeljak uputio pismo liderima EU-a s pozivom da BiH dobije "zeleno svjetlo" za kandidacijski status.