Plenković u Dnevniku HTV-a odgovorio Tomaševiću: 'Nevjerojatno je to što on tvrdi, to je politikanstvo'

Premijer je u uvodu komentirao brojke u gospodarstvu.

"Mislim da je ovih 2,8 u prvom kvartalu o odnosu na prvi kvartal 2022. godine izuzetno dobar rezultat. To znači da unatoč usporavanju ekonomije na globalnoj razini ekonomskog rasta, Hrvatska ima deveti kvartal zaredom u kojem raste. Visoki rast koji smo imali u prošloj godini, to se sad sve usklađuje. Pokazujemo otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost i konkretne doprinose mjera koje smo poduzimali u razdoblju krize gdje smo s nekoliko paketa vrijednih 6,8 milijardi eura pomogli građanima i gospodarstvu", rekao je Plenković.

Naglasio je kako je Vlada projicirala rast u ovoj godini na 2,2 posto te su revidirali projekcije, inicijalno su bile 0,7.

"Moje je duboko uvjerenje, sad već sedam godina na čelu Vlade, da ćemo ako je rast u prvom kvartalu bio 2,8 posto, onda će sigurno biti odlični rezultati u drugom kvartalu, a još bolji u trećem. Ove godine ćemo kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje, vidjeti sve efekte ulaska u europodručje i schengenski prostor. Siguran sam da će prihodi od turizma biti rekordni, veći od lanjske, a po dolascima i noćenjima bolji od 2019. godine. Mislimo kako bi se stopa inflacije trebala smanjivati, biti otprilike 6,6 posto u 2023. godini. Vide se i podaci o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Mi smo jedna od onih zemalja koja rapidno smanjuje javni dug. Bili smo na 78 posto, pa smo prošle godine došli na 68 posto, ove godine ćemo biti na 62,6 posto. Iduće godine ćemo biti ispod 60 posto. U sedam godina našeg mandata BDP je u apsolutnom iznosu narastao za 20 milijardi, s 47 na 67 milijardi eura", rekao je.

Istaknuo je kako Hrvatska gospodarski raste, a to se vidi u svim mogućim aspektima. "Sve ključne projekte koji idu za dobrobit građana. U našem mandatu plaća prosječna je narasla za 50 posto, medijalna 44 posto, prosječna mirovina za 37 posto, a minimalna plaća za 69 posto. Moramo nastaviti činiti da dižemo ekonomski i socijalni standard sugrađana. To je bila i cijela ideja s poreznom reformom", kazao je.

Premijer je rekao da su ljudi koji vode velike gradove dobili povjerenje građana, a odjednom se vode narativom u medijima kako Vlada uzima nešto gradonačelnicima velikih gradova.

"To nije točno. Sad kad mi činimo temeljnu zadaću zbog čega su nas molili župani, gradonačelnici, čelnici općina, da žele više fiskalne decentralizacije, više novaca i veće ovlasti. Od 2016. do 2022. godine povećali smo ukupno prihode županijama, gradovima i općinama za više od milijardu eura. To je veliki iznos s obzirom na mogućnosti koje su imali na raspolaganju prije naše Vlade. Samo u prošloj godini 32 posto više prihoda za Rijeku, 39 posto više za Grad Zagreb, 58 Split i 59 Osijek. Samo s 2021. godine na 2022. godinu vidjeli smo volumen prihoda od poreza na dohodak i prireza. Kad kažemo da će buduće spajanje poreza na dohodak i prireza i dalje ostati u smislu prihoda jedinicama lokalne samouprave, znači da ide 74 posto direktno gradovima i općinama, šest posto za decentralizirana sredstva, isto njima, i 20 posto županijama. Ništa od toga ne ostaje državi. Mislim da je nevjerojatno da ti gradonačelnici sada tvrde da taj novac koji će možda uprihoditi manje ili će reći da ga ima manje, a nema. Ima ga u apsolutnom iznosu više. Smatram da je to stvar upravljanja, dobrog vođenja javnih financija na razini lokalne države, a ta cijela izmišljena priča da radimo reformu kako bismo napakostili čelnicima velikih gradova, to je politikantstvo", govori.