Plenković se pohvalio: Otkrio koliko smo uplatili, a koliko povukli novca iz EU

Do sada je Hrvatska u europski proračun uplatila 5,2 milijarde eura, a povukli smo 17,1 milijardu europskih sredstava, rekao je Plenković na otvorenju "Konferencije o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027".

Istaknuo je da je time Hrvatska u plusu skoro 12 milijardi eura. No, smatra da je pogrešno govoriti samo o uzimanju novca kao jedinoj prednosti članstva u Europskoj uniji, odnosno da to nije samo "uzimanje para od bogatih". "Europska unija je prije svega zajednica prava, zajednica vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu, zajednica u koju smo mi htjeli ući", poručio je premijer.

Hrvatska će iskoristiti sredstva

Naglasio je i da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz staroga financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti. To će, najavio je, učiniti i u apsorpciji sredstava iz nove financijske perspektive.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

U četvrtom desetljeću samostalnosti, Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura, što je najviše sredstava iz europskih izvora do sada.  Govoreći o današnjoj poziciji Hrvatske, rekao je da smo trenutno na 14. mjestu po iskorištenosti sredstava, a u perspektivi koja sada završava iskoristili smo dosad 88 posto sredstava. "Cilj kohezijske politike u Hrvatskoj je da okupimo naše nacionalne razvojne prioritete, da ubrzava transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima, da pridonese kreiranju radnih mjesta i da pridonese većim ulaganjima", istaknuo je premijer Plenković.  Danas se, pojasnio je, kohezijska politika provodi usporedno s Instrumentom EU iduće generacije.

Hrvatska rasla brže od drugih

Podsjetio je da je Hrvatska 2013. godine bila na 51 posto prosjeka Europske unije, 2016. godine bila je na 62 posto, a danas je na 73 posto. Rast od 11 postotnih poena znači da je Hrvatska rasla brže od drugih i lovi korak s razvijenijim zemljama, dodao je, a prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva bit će 2030. godine, nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive.

Najbolji primjer toga rasta, naglasio je premijer Plenković, su pokazatelji o bruto domaćem proizvodu (BDP-u). On je po stanovniku 2015. godine bio 10.900 eura, a prošle godine bio je 17.500 eura. U apsolutnom iznosu, BDP je od 2016. do 2023. narastao je za 20 milijardi eura, s 47 milijardi eura na 67 milijardi eura, istaknuo je Plenković. U novoj financijskoj perspektivi, naglasio je, Vlada je odlučila dio sredstava, u iznosu od 680 milijuna eura, direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.

Plenković o BDP-u: Vladina krilatica je 'obećaj manje, a isporuči više', rast je veći nego što se činilo

Uz predsjednika Vlade bili su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić,  ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a video porukom u konferenciju se uključila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.