Plenković primio predsjednika HBK mons. Puljića i generalnog tajnika HBK mons. Palića

Razgovarali su o kvalitetnoj suradnji i dijalogu koji hrvatska Vlada i Katolička Crkva vode na socijalnom, kulturnom i obrazovnom planu, kao i o drugim aktualnim temama koje su važne za Crkvu i hrvatsko društvo, priopćila je Vladina Služba za odnose s javnošću. 

Ponovno ekipiran Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve

Đakovačko-srijemski nadbiskup mons. Đuro Hranić izvijestio je u četvrtak kako je 58. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) ponovno ekipirano važno pastoralno tijelo - Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, a njegov predstojnik je mons. dr. Stjepan Baloban.

Na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u povodu 58. plenarnoga zasjedanja HBK od 14. do 16. svibnja, bilo je riječi o glavnim temama na dnevnome redu ovoga zasjedanja.

Teme su saželi đakovačko-srijemski nadbiskup mons. Đuro Hranić, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak i šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.

HBK: Socijalni ili društveni nauk Crkve važno je i nezaobilazno sredstvo evangelizacije

Uz napomenu kako HBK smatra da je socijalni ili društveni nauk Crkve nezaobilazno sredstvo evangelizacije i važan sadržaj pastoralnoga rada s odraslima, nadbiskup Hranić istaknuo je kako vjernike treba sustavno upoznavati sa sadržajem socijalnoga nauka Crkve i temeljnim postavkama kršćanskoga poimanja demokracije i suvremenoga društva.

S tim u vezi, podsjetio je da je HBK 1996. osnovala Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve kao ustanove međubiskupijskoga značenja sa svrhom proučavanja socijalnoga učenja Katoličke crkve, promicanja njegove primjene i doprinosa zajedničkom dobru na duhovnom, kulturnom i socijalno-etičkom području. Centar je uspostavljen kao pravna osoba na crkvenom i građanskom području, kao samostalna ustanova neprofitabilnoga karaktera s djelovanjem unutar HBK.

Na početku je taj centar imao i dva zaposlenika, predstojnika i tajnika, ali zbog nedostatka stručnih i kvalitetnih osoba, Centar je, nakon odlaska predstojnika Gordana Črpića na Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS), ostao bez čelne osobe, te je, ocijenio je Hranić, nekoliko godina,  'životario'.

Nadbiskup je rekao kako je sretan što je ponovno okupljena ekipa kako bi Centar mogao profunkcionirati. Predstojnik Centra je mons. dr. Stjepan Baloban, tajnica dr. Dubrava Petrović Štefanac, suradnik će biti Zvonimir Ancić, a izabran je i višečlani Stručni savjet, svojevrsno upravno vijeće.      

Analiziran rad Caritasa, posebice volontera

Biskup Mrzljak izvijestio je pak kako je analiziran rad Hrvatskoga Caritasa (HC), posebno rad volontera, te istaknuo kako Caritas želi animirati biskupijske Caritase, a oni župne, a za to je, smatra, važna svijest voluntarijata koja se i sve više pokazuje, a vidljivi su i jako dobri rezultati po župama kada treba obići one siromašne i rubne u župama kojih, nažalost, ima dosta.

Spomenuo je i neke incijative HC-a, kao što su "Za tisuću radosti" i Tjedan solidarnosti s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Biskup Mrzljak podsjetio je kako je on i predsjednik Odbora za pastoral Roma u Hrvatskoj i izvijestio biskupe o sastanku u Trogiru ove godine na kojemu je bilo oko 160 sudionika iz 20 europskih zemalja koji se bave pastoralom Roma ili su Romi. Napomenuo je kako je predsjednik organizacije Roma u Europi jedan francuski svećenik Rom, te dodao kako u Hrvatskoj još, nažalost, nemamo Roma svećenika što bi nas sigurno radovalo.

Biskup Mrzljak najavio je kako će se 19. listopada ove godine u Krašiću održati susret katolika Hrvatske i Slovenije i to na slovensku inicijativu. Dodao je kako slovenski biskupi najavljuju da će iz Slovenije biti oko dvije tisuće hodočasnika, u zahvalu kardinalu Stepincu koji je primio oko 600 slovenskih svećenika koje su nacisti protjerali i spasio ih kada ih je rasporedio po župama.  

Iduće godina 50. obljetnica proglašenja svetim Nikole Tavelića - prvoga svetca iz hrvatskoga naroda

Šibenski biskup mons. Tomislav Rogić govorio je o Biskupskoj sinodi o mladima održanoj prošloga listopada u Rimu na kojoj je bio delagat, a na kojoj je bilo gotovo 300 biskupa iz cijeloga svijeta.

Istaknuo je kako je bilo jako važno i vrijeme priprave za tu Sinodu koje je trajalo oko dvije godine, a posebno važno je bilo to što su se uključili mladi iz cijeloga svijeta, a i na samoj Sinodi bilo je oko 40 mladih s različitih kontinenata na svim generalnim zasjedanjima tijekom sva četiri tjedna trajanja sinode.

Današnji svijet temeljito je analiziran, kao i različite prilike u kojima žive mladi od kontinenta do kontinenta, a te su se različitosti pokušale barem taksativno nabrojiti, te kako je istaknuo Rogić, u drugome koraku barem ih pokušati interpretirati u svjetlu vjere, Kristova uskrsnuća i evanđelja te mladima pomoći u razlučivanju, ne samo zvanja i poziva, nego i načina kako da osmisle svoje živote.

Objasnio je da se u trećem koraku pokušalo ponuditi mladima kako pronaći i izabrati putove obraćenja, a onda i pastoralnoga te misijskoga djelovanja. 

Biskup Rogić najavio je i proslavu 50. obljetnice proglašenja svetim Nikole Tavelića - prvoga hrvatskog svetca. Izvijestio je kako će Šibenska biskupija ove godine 14. studenoga, na dan kada se slavi blagdan sv. Nikole Tavelića, proglasiti Godinu Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju, a na domovinskoj razini za sve biskupije i cijeli hrvatski narod 21. lipnja 2020. u Šibeniku obilježit će se  50. godišnjica proglašenja prvoga svetca iz hrvatskoga naroda.