HRVATSKA NIJE JEDINA KOJA GUBI STANOVNIŠTVO

PLENKOVIĆ PORUČIO: Činimo što možemo, treba nešto napraviti i na europskoj razini

Autor

bkk/h

Europska unija mora se suočiti s egzistencijalnim problemom gubitka stanovništva koji pogađa nekoliko zemalja članica, upozorio je premijer Andrej Plenković u intervjuu za Financial Times. 

30.12.2019. u 15:08
Ispiši članak

Premijer Andrej Plenković rekao je u intervjuu za FT da se Hrvatska i druge zemlje bore s gubitkom stanovništva zbog niskog nataliteta i iseljavanja u prosperitetnije regije. 

Broj stanovnika prošle je godine smanjen u deset od 28 članica EU-a, uključujući u Hrvatskoj, Latviji, Bugarskoj i Rumunjskoj.  

"Ovo je strukturalni, gotovo egzistencijalni problem nekih nacija i mi nismo jedina među njima", rekao je Plenković Financial Timesu.  

"Gubimo gradove s 15.000 i 16.000 stanovnika godišnje samo činjenicom što umre 15.000 ili 16.000 ljudi više nego što ih se rodi. To je puno za zemlju koja ima oko četiri milijuna stanovnika, zar ne? Također, sada imamo i slobodu kretanja", dodao je hrvatski premijer. 

Najmlađa članica EU-a peta je na rang listi zemalja s najbržim gubitkom stanovništva u svijetu. Izgubit će 17 posto svog stanovništva do 2050. godine, procjenjuje UN. 

Uzroci su niža stopa nataliteta i emigracija. Između 2013., kada je Hrvatska ušla u EU, i 2017. otprilike pet posto stanovništva preselilo se u druge zemlje članice. 

Hrvatska želi postaviti demografiju u središte svog šestomjesečnog predsjedanja EU-om koje počinje u siječnju. Zagreb se također izborio da povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica dobije resor demokracije i demografije.  

Plenković želi da Bruxelles istraži koje su zemlje najpogođenije i koje su politike i mjere provedene za povećanje nataliteta. 

"Stvarno smo puno učinili po pitanju demografske politike, poreza, brige od djeci, rodiljnih i roditeljskih naknada i slično. Činimo sve što možemo. No, nešto trebamo učiniti i na europskoj razini", rekao je Plenković. 

Kohezijska politika EU-a trebala bi biti presudna za rješavanje problema, dodao je. 

Ali Hrvatska će tu zakoračiti u napeto političko područje. Odlazak Ujedinjenog Kraljevstva, velikog neto uplatitelja u europski proračun, otežava nagodbu o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a (VFO). 

Hrvatska će u vrijeme svoga predsjedanja imati važnu ulogu u pregovorima o VFO-u. 

Istočne europske zemlje nastoje osigurati kohezijska sredstva za nerazvijene regije, dok zapadne zemlje insistiraju da se više europskog novca namijeni za istraživanja i klimatske promjene. 

"Proračun Unije je veliki proračun, to je sedmogodišnji proračun i zaista treba pronaći načine i odgovore na razne izazove", rekao je Plenković. 

Hrvatska i ostale zemlje bivše Jugoslavije, koje su u ratovima 1990-ih izgubile mnogo ljudi, nisu jedine zemlje koje se suočavaju s demografskim trendovima.

Rumunjska je izgubila gotovo četiri milijuna ljudi otkako je pao komunistički diktator Nicolea Ceausescu, što je 16.4 posto populacije iz 1990., pokazuje istraživanje koje je proveo Balkan Investigative Reporting Network. Do 2050. broj stanovnika će joj pasti za 30 posto, procjenjuje UN. 

I stroži imigracijski zakoni ograničavaju rast stanovništva. Mađarski premijer Viktor Orban protivi se imigraciji, a promoviranje više stope nataliteta kamen je temeljac njegove vlade. 

Orban je nedavno najavio da žene koje rode četvero ili više djece više nikada neće morati plaćati porez, dok će se novopečenim bračnim parovima otpisati zajmovi ako budu imali troje djece. 

Srbija je također osigurala novčanu naknadu za svako dijete, a najveći iznos dobiva se za četvrto dijete. 

Za mnoge stanovnike istočne Europe odluka o djetetu ili ostanku u zemlji ovisi o povjerenju u institucije koje se srozava u mnogim zemljama. 

Bolje upravljanje državama vodit će većoj produktivnosti i životnom zadovoljstvu zbog čega će građani rjeđe napuštati svoju domovinu u potrazi za boljim životom, pokazalo je nedavno istraživanje Europske banke za obnovu i razvoj. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.