KOMENTIRAO I PROGLAŠENJE IGP-A

Plenković: Odluka ESLJP-a vrlo pozitivna i dobra za Hrvatsku; ne očekuje pogoršanje odnosa sa Slovenijom

Autor

lš/h

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da je odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) o tužbi Slovenije u slučaju Ljubljanske banke za Hrvatsku "vrlo pozitivna i vrlo dobra" te očekuje da će dvije susjedne zemlje nastaviti rješavati sva otvorena pitanja. 

16.12.2020. u 18:38
Ispiši članak

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je u srijedu da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura.

Odluka ESLJP-a "za nas je vrlo pozitivna i vrlo dobra i to na neki način potvrđuje konzistentnost stava Hrvatske kada je riječ o pitanju Ljubljanske banke", rekao je Plenković na prvoj konferenciji za medije nakon izlaska iz izolacije zbog zaraze korona virusom.

Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju. 

Plenković je zahvalio Štefici Stažnik koja je argumentirala stavove Hrvatske pred sudom.

Ne očekuje pogoršanje odnosa sa Slovenijom, već nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja sa susjednom zemljom. 

"Mislim da je prošlo ispod radara koliko smo premijer Janša i ja i naši timovi razvili jedan vrlo visoki stupanj dobrih odnosa, odnosa povjerenja, smirenog rješavanja svih pitanja", rekao je Plenković. 

Hrvatska sa Slovenijom osim "par rezidualnih pitanja" oko Ljubljanske banke, razgraničenja na moru i nuklearne elektrane Krško, nema drugih otvorenih pitanja, istaknuo je premijer pa misli da "nema ništa logičnije, nego da sa Slovenijom stvorimo izvanredne odnose". 

Plenković je podsjetio da je slovenski premijer Janez Janša prošli tjedan predstavljao Hrvatsku na sastanku Europskog vijeća i misli da su time poslani "vrlo jasni, čvrsti i prijateljski" signali. 

Posjet Lavrova

Plenković je u srijedu primio šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova s kojim je razgovarao o globalnim i sigurnosnim temama, o Ukrajini, Azerbajdžanu, Armeniji, Turskoj, Siriji i Sjedinjenim Državama. 

"Nema teme koja je relevantna za vanjskopolitički posjet ovog profila kao što je posjet ruskog ministra vanjskih poslova i nakon toliko godina (16), a da se te teme nismo dotakli", istaknuo je Plenković.

Rekao je da je Lavrovu ponovio stav o Ukrajini koji je iznosio ranije i koji se "ne mijenja".

Plenković je prije četiri godine ponudio Ukrajini iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kao najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska u sastav Ukrajine, a također i Krima koji je Rusija pripojila. 

"Poanta mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja je da je to mirni put reintegracije teritorija na način da nema više niti poginulih, niti ubijenih, niti ranjenih. Niti imate zamrznuti konflikt koji traje godinama", rekao je premijer. 

Dodao je da nije bilo loših reakcija od Lavrova, "čovjeka s popriličnim iskustvom i doajena svih ministara vanjskih poslova u svijetu". 

Hrvatsko stajalište je poznato, a pitanje istočne Ukrajine rješavat se poštivanjem Sporazuma iz Minska i u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, rekao je ranije u srijedu Lavrov. 

25 godina Daytonsko-pariškog sporazuma

Plenković se osvrnuo na međunarodnu konferenciju "Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma" koja je održana u utorak.

Hrvatski premijer je rekao da je jučerašnjim porukama poslan "zajednički stav RH i o odnosu prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj zemlji koju podupiremo (...) da smo naglasili i našu ustavnu obvezu za brigu o Hrvatima koji su tamo jednakopravan, konstitutivan narod i s vrlo jasnom željom da se na temelju unutarnjih procesa u BiH isprave nepravde koje postoje". 

Ponovio je kako ništa ne može opravdati praksu viđenu već tri puta, na izborima 2006., 2010. i 2018., da se preglasavanjem eliminira politička predstavljenost Hrvata u BiH. 

Proglašenje IGP-a

Hrvatska i Italija najavile su da će svoje IGP-ove proglasiti u siječnju, a ministri vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije, Gordan Grlić Radman, Luigi Di Maio i  Andrej Logar razgovarat će o tome u subotu. 

"Očekujem da on (sastanak) prođe u najboljem redu u cilju zajedničke zaštite Jadrana i korištenja tih dvaju prava koje do sada nismo imali", rekao je Plenković. 

Ponovio je da IGP u odnosu na postojeći Zaštićeni ekološki-ribolovni pojas (ZERP) iz 2003. donosi dva nova prava - izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.