Plenković odgovorio na pitanje je li došao kraj Schengenu: 'Nije, ali ima veliki problem'

"Ovo što je napravila Slovenija, vezano je uz isključivo za odluku Italije. Moramo to dovesti u taj kontekst i moramo razumjeti Italiju, koja ima velik priljev migranata. Također, odluka je donesena u kontekstu Hamasova napada, koji se odrazio na ubojstvo u Francuskoj i ubojstva u Belgiji, a i drugdje su brojne prijetnje", istaknuo je hrvatski premijer.

Treba znati da takve mjere Austrija ima prema Češkoj i Slovačkoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, Norveška prema svim brodovima u lukama, Švedska na svim granicama, kao i Francuska, dodao je.

'Schengen nije gotov, ali ima problema'

Istaknuo je i da ovo ne znači povratak klasičnim kontrolama na granici i opetovao da je riječ o privremenoj mjeri te da nije riječ o novitetu. "Schengen nije gotov, ali ima problema", dodao je.

Upitan za kritike sa slovenske strane vezano uz dolazak migranata preko Hrvatske čiji se broj povećao, kazao je da Hrvatska čini možda i više nego neki drugi: "Nema baš puno zemalja s toliko graničnih policajaca kao Hrvatska."

"Ponovno uspostavljanje granične kontrole teško da može spriječiti terorizam... Razlog svega ovoga je terorizam, ne migranti", kazao je Plenković i dodao:

"Ovo nema veze s Hrvatskom, u smislu da je ovdje neki poseban problem. Ovo je u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije i prijetnju terorizma."

Plenković zbog svinjske kuge poslao poruku Slavoncima: 'Da to postoji, Hrvatska bi ga već nabavila'

Podsjetio je da su se ovakve mjere donosile zbog terorističkih napada prije sedam, osam godina, pa kad je nastao Covid-19. "Ovo je nešto što se u pravnim okvirima Schengena događa, događa se mnogima. Zato i postoji to u zakonu", rekao je.

"Krijumčarske mreže su postale lukrativan biznis", kazao je i usporedio ga s organizacijom turističkih putovanja.

"Nema ničega što trenutno imamo od policije ili službi da bi izazivalo osjećaj nesigurnosti ili ugroze", istaknuo je.

Foto: HINA/Damir Senčar

Vlada zabrinutost

Plenković je ponovio da među europskim čelnicima vlada zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku.

 "Uvođenje graničnih kontrola nije novitet, do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma. No, privremeno uvođenje granične kontrole treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu područja primjene i trajanja", rekao je.

Osvrnuo se i na tvrdnje Slovenaca da Hrvatska nije željela Frontex na granici.

"Zajednička pozicija Hrvatske i Slovenije je bila da Frontex sklopi sporazum s BiH i pomogne joj u zašititi granice. To je ono što i mi želimo. Ponovno uspostavljanje policijske kontrole na granicama ne može spriječiti terorizam - to je naše uvjerenje temeljeno na iskustvu. Inzistirat ćemo na većoj policijskoj suradnji, koja postoji i koja je dobra", istaknuo je.

Slovenski ministar potvrdio uvođenje kontrole: 'Nismo zadovoljni hrvatskom kontrolom schengenske granice'

Trenutno devet država ima kontrole na unutarnjim granicama, a pri donošenju takvih odluka ključno je obrazložiti koliko će one otkloniti prijetnje sigurnosti, opravdati njihovu razmjernost te se konzultirati sa susjednim državama, podsjetio je uoči puta u BiH Plenković, koji u četvrtak slavi točno sedam godina na vlasti. 

"Imali smo brojnih kriza koje nitko nije mogao anticipirati", kazao je i rekao da je na drugima da daju ocjenu te podsjetio na neke uspjehe i najave. "S krizama smo se dobro nosili", smatra on.

Plenković: Milanovićeve izjave o Izraelu ne pomažu Hrvatskoj, kao ni proruski stavovi

 Izjave predsjednika Zorana Milanovića o Izraelu nisu pomogle Hrvatskoj, kao ni njegovi dosadašnji istupi oko rata u Ukrajini, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković. 

"Velik problem je kakav je imidž zemlje, je li netko tko godinu i pol dana ovdje praktički zastupa proruska stajališta Hrvatskoj čini korist ili štetu?", rekao je Plenković, kritizirajući što su predsjednikovi istupi u tom kontekstu ostali bez "adekvatnog odgovora" medijske, intelektualne i akademske zajednice. 

Naglasio je da je riječ o "suštinskom pitanju" o tome "na kojoj si poziciji" dok traju globalni sukobi. 

Foto: HINA/Dario Grzelj

"To je jako loše, prije svega za njega, ali se posljedice toga ipak negdje broje i za Hrvatsku", nastavio je premijer. 

"Ni zadnje izjave koje su se ticale Izraela nisu nam baš pomogle kad je riječ o vrlo utjecajnom krugu ljudi i zemalja koje se bave vanjskom politikom", rekao je Plenković. 

Milanović je prošli tjedan izjavio da je Izrael izgubio njegove simpatije zbog reakcije na Hamasov napad, što je naišlo na kritike izraelske diplomacije.  

"Osudio sam ubojstva (koja je počinio Hamas), izrazio čak i gađenje i gnušanje. Pravo na samoobranu, koje Izrael apsolutno ima, ne uključuje pravo na osvetu i masakr civila", rekao je. 

"Nečuvena izjava hrvatskog predsjednika negativno se ističe nasuprot jasnih poruka podrške međunarodnih čelnika koje izražavaju suosjećanje s izraelskim narodom nakon stravičnih scena barbarskog terorističkog napada Hamasa koje su objavljene diljem svijeta", objavio je na X-u glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Lior Haiat. 

Milanović je kritizirao i odluku ministarstva vanjskih poslova da na svojoj zgradi izvjesi i izraelsku zastavu, rekavši da je ondje mjesto samo hrvatskoj.

Predsjednik je u srijedu pak poručio da je dio izraelske administracije "vrlo drsko i bezobrazno reagirao" na njegove izjave. 

"Ja sam kad je Palestina u pitanju za jedan objektivan i uravnotežen pristup. Rekao sam ono što sam rekao prije pet dana, a na to je dio izraelske administracije vrlo drsko i bezobrazno reagirao", poručio je Milanović u Tirani na konferenciji za medije nakon sastanka s albanskim kolegom Bajramom Begajom.

"Razumijem ih, nisu u lakoj situaciji, ali pravila su ista za sve", dodao je.

Hrvatski je predsjednik tada kazao i da palestinski narod ima pravo na vlastitu državu "što je odavno trebalo biti poštovano pa ne bi bilo velikog dijela ovih nesreća i užasa koje gledamo".