Plenković odgovorio Dobroniću: Funkcioniranje sudstva? Ne vidim nikakvu problematičnu situaciju

Dobronić je u ponedjeljak izvijestio kako je unazad godinu i pol 870 službenika napustilo sudove, ocijenivši da je zbog masovnog odlaska službenika pravosudni sustav pred slomom, a Plenković je "teze" o sustavu pred slomom stavio u kontekst teme od prije nekoliko godina - ima li Hrvatska previše sudova.

"Naša sudska mreža se racionalizirala više puta, ona je dosta velika, ima dovoljan broj sudaca u mreži. Ne vidim s te strane nikakvu problematičnu situaciju u smislu funkcioniranja sudstva, niti je ta tema bila dizana do prije dva mjeseca", rekao je u izjavi za novinare nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

Pri tome je podsjetio na povećanje plaća za pravosudne dužnosnike i na novi zakon o plaćama.

"Još jednom apeliramo na zaposlenike u pravosuđu da razumiju kontekst u kojem se ovo događa, kontekst onoga što Vlada radi i da postoji jasna politička volja. Ono što je ministar kazao je dio onoga što će slijediti kroz nekoliko mjeseci i bit će u prilog svim tim službenicima i namještenicima čiji rad cijenimo i respektiramo", rekao je Plenković. 

Upitan hoće li se sastati s Dobronićem, rekao je "vidjet ćemo" dodavši da je ministar pravosuđa Ivan Malenica u stalnoj komunikaciji s njime.

Izražavamo sućut obitelji ubijenih

Plenković je također izrazio sućut obiteljima ubijenih u Sisku i Varaždinskoj županiji. Rekao je da će nastaviti s MUP-ovom akcijom prikupljanja oružja koje još uvijek imaju brojni građani, a koje u ovakvim situacijama predstavlja sigurnosnu ugrozu za druge, ali i s preventivnim aktivnostima koje se tiču zdravstvenog i psihosocijalnog stanja branitelja.

Između ostalog, rekao je i kako su na sjednici Predsjedništva HDZ-a osvrnuli na 10. godišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj Uniji, što je ocijenio velikim strateškim postignućem za sve građane, te na projekte koji su realizirani u zadnjih nekoliko godina mandata Vlade. 

Razgovarali su i o trošenju sredstava Fonda za solidarnosti, iz kojeg je iskorišteno 1,42 milijarde eura za obnovu nakon potresa, odnosno 42 posto više od predviđene alokacije.

Dodao je kako se iz Fonda obnovilo 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 18 bolnica, 56 drugih zdravstvenih ustanova, preko 250 zgrada kulture i kulturnih baština, 600 kilometara prometnica, 77 mostova, šest kilometara tramvajskih pruga, 28 kilometara nasipa, 100 kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje, 217 klizišta te 108 urušenih vrtača. 

Najavio je da će u četvrtak na sjednici Vlade biti prezentirano trošenje sredstava Fonda solidarnosti EU te da će napraviti "dokument Vlade o naučenim lekcijama" koji će uputiti Europskoj komisiji sa sugestijama kako poboljšati zakonski okvir za korištenje tih sredstava kada je riječ o elementarnim nepogodama, poput potresa u urbanim sredinama.

"U redovitom načinu korištenja sredstava, glavna misao je pomoći državi gdje se nesreća dogodila da se objekti dovedu u prijašnje stanje, što bi u slučaju potresa u Zagrebu bilo riskantno jer bi imali nisku potresnu zaštitu zgrada. Sve bi to bilo jednako fragilno i krhko kao što je bilo i prije, stoga smo se odlučili na konstrukcijsku obnovu čime smo ojačali protupotresnu zaštitu zgrada u kojoj su uložena ovako ogromna financijska sredstva", pojasnio je Plenković.