VLADA Plenković: Deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema deset godina posla

Zakon predviđa da financiranje konstrukcijske obnove zgrada ide prema modelu da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici, rekao je premijer Andrej Plenković predstavljajući prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Formirat će se i fond za obnovu koji će osim za samu provedbu obnove biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljati "one stop shop" za sve informacije za građane pogođene potresom, najavio je Plenković.

Podsjetio je kako je dosad rebalansom proračuna i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne popravke, 41 milijun kuna alocirano je iz Fonda za kondenzacijske bojlere, a trošak smještaja građana stradalih u potresu u Studentskom domu Cvjetno preuzela je Vlada.

Dogovoren je i zajam sa Svjetskom bankom od 200 milijuna dolara, a razgovara se i s Razvojnom bankom Vijeća Europe o kreditu, te je podnesen zahtjev za Europski fond solidarnosti, kazao je premijer.

Procijenjena šteta od potresa 11,5 milijardi eura

"Procijenjena šteta od potresa je oko 11,5 milijardi eura, a broj oštećenih zgrada je 25.000, razmjeri potresa su veliki, deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema deset godina posla", naglasio je .

Zakon treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke tako da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba. U njegovoj izradi konzultirani su svi zainteresirani dionici, građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori i drugi, a prošao je javno savjetovanje tijekom kojeg je stiglo oko 400 komentara od kojih je dio unesen u prijedlog zakona.

Plenković je poručio kako o zakonu želi postići što širi konsenzus, te da zakonski okvir bude jasan,transparentan i provediv.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat kazao je da će obnova biti veliki financijski izazov ali će najveći dio troškova podnijeti država. Izradit će se detaljan program mjera koji će detaljno odrediti aktivnosti i dinamiku obnove ovisno o izvorima financiranja.

Kada je riječ o zgradama javne namjene, Horvat je najavio da će se njihova obnova u potpunosti financirati sredstvima osnivača.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dodala je kako će se u obnovi voditi računa da se primjene najsuvremenije tehnologije kako bi se unaprijedila vrijednost fonda Zagreba i očuvale kulturno povijesne vrijednosti.

Ministar financija Zdravko Marić izrazio je nadu da će obnova pridonijeti i gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj.

Hrvatski sabor raspravljat će o zakonu o obnovi Zagreba idućeg tjedna.

O predsjedanju EU-om

"Napravili smo najbolje što smo mogli. Meni je iskreno žao, politički pa i komunikacijski, da nismo održali sve one sastanke koje smo planirali dugi niz godina u Hrvatskoj kako bismo dodatno predstavili hrvatskoj javnosti što je danas EU i kolike su koristi od nje", rekao je premijer. 

Prvo predsjedanje najmlađe članice EU-a održano je usred pandemije korona virusa, većinom putem videokonferencija.

"Covid-19 promijenio je puno toga pa i naše maske svjedoče o kontekstu vremena u kojemu živimo", istaknuo je Plenković.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je da je do "punog izražaja" došlo "umijeće i prilagodljivost kriznim situacijama i trud hrvatskih predstavnika i stručnjaka".

"Osnažili smo našu državnost, ali i globalnu vidljivost u europskom strateškom prostoru, a usudio bih se reći i u svjetskom poretku u cjelini", rekao je Grlić Radman. 

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja dogodio se "uredan" brexit, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odblokiran je početak pregovora o članstvu s EU-om, održan je Zagrebački samit EU-a i zemalja zapadnog Balkana i Crna Gora je otvorila posljednje pregovaračko poglavlje, istaknuo je hrvatski ministar. 

Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. nije se uspio donijeti u prvih šest mjeseci ove godine i taj je zadatak pripao Njemačkoj koja je 1. srpnja preuzela predsjedanjem EU-om. 

Na sjednici je usvojeno i izvješće premijera o izvanrednom samitu EU-a od 17. do 21. srpnja 2020. na kojemu je postignut dogovor o VFO-u i instrumentu "EU iduće generacije".                                            

Hrvatskoj bi trebalo pripasti više od 22 milijarde eura, a Plenković je istaknuo da su uspjeli svim europskim akterima objasniti specifičnost Hrvatske koja je dosad na raspolaganju imala samo jedan VFO. 

"I ta razlika se osjeti, osjeti se u ukupnim sredstvima koja smo dosada dobili. Osjeti se u dinamici apsorpcije", kazao je premijer. 

Vlada usvojila Odluku o sudjelovanju OS RH u operaciji Sea Guardian

Odlukom je predviđeno upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga brodom Hrvatske ratne mornarice "Dubrovnik" u NATO operaciju potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju početkom rujna ove godine u trajanju od oko 20 dana, navode u priopćenju.

Obrazlažući Odluku, ministar obrane Mario Banožić je istaknuo kako se sudjelovanjem pripadnika Hrvatske vojske u NATO operaciji Sea Guardian značajno unaprjeđuju sposobnosti Hrvate ratne mornarice za provedbu misija i zadaća.

"Sudjelovanjem u operaciji nastavit će se proces razvoja sposobnosti sa snagama drugih država članica NATO-a, ali i razvoj sposobnosti za zaštitu nacionalnih interesa, kao temeljne zadaće Hrvatske vojske“, poručio je ministar Banožić dodavši kako Republika Hrvatska još jednom potvrđuje da je vjerodostojna saveznica koja doprinosi operacijama i drugim aktivnostima.

Operacija potpore miru Sea Guardian je NATO vođena operacija koja doprinosi razvoju pomorske sigurnosti, osiguranju slobode plovidbe i borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih država u Sredozemlju. Također, značajno je unaprijedila i sigurnost u Sredozemlju, stoji u priopćenju Vlade.

Vlada na potvrdu Saboru poslala ugovore o međunarodnim zajmovima

S prve sjednice u novom mandatu Vlada je Saboru poslala zakonske prijedloge kojima bi se potvrdila dva ugovora o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) - za odgovor na krizu i podršku oporavku koji je vrijedan 275,9 milijuna eura, te za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, u vrijednosti 183,9 milijuna eura. 

Vlada je početkom lipnja prihvatila izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje ta dva zajma, krajem lipnja ih je odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke, a ugovori su potpisani početkom srpnja.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kaže kako su uvjeti za oba zajma isti i vrlo povoljni - otplata na 14,5 godina, uz poček od pet godina, te promjenjiva kamatna stopa vezana uz šestomjesečni Euribor plus 0,75 posto fiksne kamatne marže. 

Zajmom Svjetske banke za odgovor na krizu i podršku oporavku, čija je vrijednost 275,9 milijuna eura, podržavaju se mjere Vlade za ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane pandemijom Covid-19 kao i za postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog opravka.

Zajam od 183,9 milijuna eura za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva omogućit će podršku u obnovi nakon potresa u Zagrebu i okolici i unaprijediti institucionalni kapaciteti za obnovu i ojačati nacionalni sustavi za pripravnost javnog zdravstva.

Projekt uključuje uspostavljanje institucionalnog i koordinacijskog kapaciteta za planiranje i provedbu otporne sanacije i obnove javnih zgrada oštećenih potresom, olakšavanje brze, ponovne uspostave ključnih zdravstvenih i obrazovnih usluga nakon potresa te jačanje ključnih kapaciteta sustava pripravnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite za prevenciju i učinkoviti nadzor izbijanja zaraznih bolesti u budućnosti, napominje Marić.

Vlada je na potvrdu Saboru uputila i okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe za Projekt LD 2056 (2020) - Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti Covid-19 - instrument financiranja javnog sektora.

Riječ je o zajmu od 200 milijuna eura, a njime se osiguravaju sredstva za suočavanje s izvanrednim situacijama u kontekstu pandemije Covid-19 radi prevladavanja izazova u sektoru zdravstva kao i radi ublažavanja ekonomskog šoka, pojasnio je Marić.

I uvjeti tog zajma su, ističe ministar financija, vrlo povoljni - rok otplate je do 12 godina, uz tri godine počeka te uz fiksnu kamatnu stopu od 0,24 posto ili promjenjivu utemeljenu na šestomjesečnom Euriboru plus 0,36 posto fiksne kamatne marže.

Zajam će se koristiti za financiranje mjera za smanjenje širenja zaraze te posljedica pandemije, očuvanje široke dostupnosti medicinskih usluga, osiguravanje potrebnih farmaceutskih proizvoda, medicinskih potrepština i zaštitne opreme kao i radi podrške kontinuitetu pružanja javnih usluga jedinica lokalne i područne samouprave koje su slijedom donesenih mjera suočene s padom prihoda uslijed otpisa i odgode te obročnog plaćanja poreza na dohodak i prireza, objašnjava Marić.

Paneuropski jamstveni fond - potencijalni iznos za hrvatske tvrtke 800 milijuna eura

Vlada je odlučila pokrenuti i postupak za sklapanje Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19, u okviru kojega bi hrvatski doprinos bio oko 107 milijuna eura, dok bi potencijalni iznos za hrvatske tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, bio oko 800 milijuna eura. 

Fond je nastao kao odgovor na Covid-19 krizu te je dio paketa mjera u iznosu od 540 milijardi eura dogovorenih na razini europskog Vijeća za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te državama europski stabilizacijski mehanizam (ESM), objašnjava Marić.

Cilj je fonda odgovoriti na gospodarskih učinak izbijanja pandemije Covid-19 krizu osiguravajući da prihvatljivi subjekti, ponajprije mali i srednji poduzetnici u državama članicama Europske unije imaju dovoljnu raspoloživu likvidnost i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju. 

Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura, a formira se na temelju jamstava država članica, dok će kratkoročnu likvidnost osigurati EIB. Takva jamstva, objašnjava Marić, pokrivaju gubitke i povezane troškove nastale u provedbi operacija. 

Procjene se da će fond mobilizirati dodatna ulaganja u iznosu od 200 milijardi eura.

Fondom će upravljati EIB, a svaka država odgovara za gubitke i ostale troškove u sklopu operacija EIB-a i europskog investicijskog fonda maksimalno do razine svog udjela u jamstvenom fondu. 

Sukladno udjelu RH u ukupno upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza RH tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, kaže ministar financija. 

"Uzme li se u obzir da je potencijalna obveza Hrvatske u fondu 106,7 milijuna eura, analogijom našeg participiranja u ukupnom jamstvenom fondu, može se reći da je iznos potencijala za Hrvatsku negdje oko 800 milijuna eura", rekao je Marić napominjući kako to naravno ovisi i o iskoristivosti sredstava drugih zemalja članica.

Jamstvenim fondom šire se postojeći financijski kapaciteti EIB grupe za jačanje likvidnosti i kratkoročni obrtni kapital koji se plasiraju krajnjim klijentima izravno putem EIB-a te EIF-a te neizravno putem postojećih kanala financijskih posrednika, nacionalne razvojne banke, odnosno u našem slučaju HBOR-a, pojasnio je Marić.

Prihvatljive operacije bit će prvenstveno posredovane operacije privatnog sektora ali mogu uključivati izravne i posredovane operacije usmjerene na trgovačka društva i subjekte javnog sektora u području zdravstva i zdravstvenih istraživanja ili pružanja ključnih usluga vezanih uz zdravstvenu krizu.

Instrumenti EIB grupe u okviru fonda bit će jamstva, zajmovi, vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, kupnja vrijednosnih papira, osiguranih imovina i slično.

"Sudjelovanjem u fondu omogućit će se gospodarstvu, posebice malim i srednjim poduzećima koja su značajno pogođena krizom, pristup dodatnim kapacitetima EIB grupe u sklopu izvanredne financijske pomoći u okolnostima pandemije", rekao je Marić.