Plenković: Da nemamo demografskih problema, otvaranje stranih tržišta hrvatskim radnicima percipiralo bi se kao uspjeh

Nakon što je Slovenija u petak objavila da hrvatskim državljanima ukida ograničenje na svojem tržištu rada, Austrija je ostala jedina zemlja EU-a u kojoj je ta mjera ostala na snazi.

"Da nije ove migrantske krize i ovog šireg konteksta, otvorili bi i oni tržište, 100 posto", kazao je Plenković na marginama konferencije "Pet godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji" u organizaciji HGK.

Činjenicu da je 27 od 28 zemalja Unije potpuno liberaliziralo svoje tržište rada za hrvatske državljane, Plenković smatra uspjehom.

"Da nemamo demografskih problema, ovo bi bilo doživljeno kao uspjeh. To je i bio cilj, jedan od glavnih magneta za članstvo bila je jedna od te temeljne četiri slobode - slobodno kretanje radnika", rekao je Plenković.

Premijer je kazao da se kao hrvatski građanin u EU-u osjeća dobro i pozitivno.

"Na europskom putu dvije su piste koje smo si dali za cilj, prvo Schengen, drugo eurozona koji će obilježiti idućih pet godina članstva", rekao je Plenković u svom obraćanju na konferenciji. 

Istaknuo je da Hrvatska može biti ponosna na svoja postignuća, ostvaren je strateški cilj, a to je članstvo u elitnom klubu - zajednici najrazvijenijih zemalja svijeta, dio svijeta gdje, se uz par iznimki, živi daleko najbolje.

"Za mene nema nikakve dileme, naše članstvo u EU, premda malo kasnije nego što smo htjeli, ovih pet godina... plus je u svakom pogledu", rekao je Plenković novinarima dodajući da će članstvo pomoći u dizanju standarda i kvalitete života, uređenosti društva, napretku, razvoju. "Mislim da možemo biti ponosni na ta postignuća".  

Po njegovim riječima, Vlada će nastaviti u sljedećem razdoblju pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja otvoreno gleda na europsku perspektivu svojih susjeda i tijekom svog predsjedanja Unijom 2020. planira staviti tu temu opet u fokus.

Od vidljivih projekata ove financijske perspektive, Plenković je izdvojio Pelješki most. "To će za kasnije generacije biti simbol onoga što smo mi u startu ostvarili", kazao je on, podsjetivši da će za taj projekt Hrvatska povući 357 milijuna eura bespovratnih sredstava.

"Nema te druge organizacije, institucije na svijetu koja bi nam dala taj novac".

Naglasio je da je izuzetno važno i 102 milijuna eura za projekt LNG terminala koji omogućuje RH da se pozicionira na energetskoj karti Europe na jedan sasvim drugi način.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u svom se govoru na konferenciji također osvrnula na projekt Pelješkog mosta kazavši da se krajem '90-ih godina o tome nije moglo ni sanjati da će se dogoditi.

Govoreći o tome što se za Hrvatsku promijenilo u ovih pet godina članstva, ministrica je rekla da je RH sada "sigurno prepoznatljivija i vidljivija u svjetskim razmjerima i kao članica EU-a može snažnije i bolje promicati svoje ciljeve i interese u različitim područjima". 

"Danas Hrvatska sudjeluje u donošenju odluka i kreiranju politika", istaknula je.

Kazala je i kako jedinstveno tržište EU-a poduzetnicima omogućuje lakše prekogranično poslovanje i pristup tržištu od pola milijardi ljudi.

"Koliko je to tržište EU-a važno za Hrvatsku najbolje govore one brojke o postocima iz ukupnog izvoza iz Hrvatske, oko 65 posto", rekla je ministrica.

Samim članstvom u EU RH je postala dio vrlo razvijene mreže povlaštenih trgovinskih sporazuma. Time se izvoznicima otvorio povoljan pristup tržištima zemalja Mediterana, Srednje Amerike, Afrike i Dalekog istoka i za robe i za usluge.