Pitanja iz Vjeronauka na državnoj maturi podijelila građane: 'Kako su ovakva tumačenja moguća u 21. stoljeću?'

Nedavno objavljena pitanja s ispita državne mature iz Vjeronauka izazvala su nezadovoljstvo i negodovanje među učenicima i građanima nakon što su otkriveni potencijalni problemi s njihovim formulacijama, javlja portal 24sata, koji je izdvojio nekoliko, kako pišu, netočno postavljenih pitanja.

Jedno od spornih pitanja glasilo je: "Kako se naziva poimanje svijeta prema kojemu se svijet tumači samim sobom i odbacuje postojanje Boga?". Ponuđeni odgovori bili su: a) liberalizam, b) nihilizam, c) relativizam i d) sekularizam.

Kao točan odgovor označen je odgovor pod d) sekularizam. Međutim, nezadovoljni građani, koji su portalu 24sata poslali pitanja, istaknuli su da je ovo netočan opis sekularizma, jer se taj pojam odnosi na odvajanje države od vjere, a ne na odbacivanje postojanja Boga.

Drugo pitanje koje je izazvalo negodovanje bilo je: "Kako se naziva namjerni zahvat kojim se bolesna osoba usmrćuje uskraćivanjem liječenja ili davanjem smrtonosnih tvari?". Pitanje se odnosilo na eutanaziju, no kritičari tvrde da je takav pristup prema eutanaziji pojednostavljen i zavaravajući.

Eutanazija je, piše 24sata, kompleksan koncept koji uključuje mnoge medicinske, etičke i sociološke aspekte te se postupak obavlja samo uz pristanak pacijenta koji je u terminalnoj fazi neizlječive bolesti kako bi se ublažile njegove patnje i boli. U svijetu je eutanazija zakonski odobrena u više zemalja te se dijeli na nekoliko pristupa. 

Iako je učenje Katoličke crkve o eutanaziji, a prema Deklaraciji o eutanaziji Svetog zbora za nauk vjere iz 1980. jasno - Crkva je izričito protiv eutanazije jer je u suprotnosti s Božjom voljom i uništava čovjekovo dostojanstvo, ovako postavljeno pitanje sugestivno navodi na pogrešan zaključak, piše portal dalje pitajući se "kako su ovakva tumačenja moguća u 21. stoljeću".

Treće sporno pitanje odnosi se na povezivanje nacizma i komunizma s ateističkim sustavima. Povjesničari tvrde da Adolf Hitler nikada nije bio ateist, niti se ateizam ikad navodio kao opredjeljenje nacističkog pokreta.

Kritičari pitanja smatraju da takvo navođenje učenika na pogrešne zaključke predstavlja neprihvatljivo pojednostavljivanje povijesnih činjenica.

Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kao i Ureda za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije još uvijek se nisu oglašavali o spornim pitanjima.