Pirnat Dragičević: 'Djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro'; otkrila što im je najteže palo tijekom pandemije

Podsjetimo, prema izvješću Ureda pravobraniteljice za djecu taj je ured u 2020. zaprimio ukupno 1923 novih prijava i zahtjeva u vezi s povredom prava djece, što je 10 posto više nego godinu ranije, uz zabilježen rast broja prijava povreda obrazovnih prava djece te onih koje se odnose na roditeljsku skrb.

Helenca Pirnat Dragičević istaknula je kako mnoga recentna istraživanja pokazuju kako djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro.

"Ako pogledamo rezultate samo jednog od istraživanja - 'Kako smo, život u vrijeme korone' , ono nam pokazuje kako je 65 posto djece i mladih, od 800 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, reklo da su živjeli bolje prije pandemija. Rezultati tog istraživanja pokazuju također kako veliki broj djece, 28 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca, ima ozbiljne probleme sa spavanjem. Dakle, iz tog ali i ostalih istraživanja vidljivo je da nam svako peto dijete ima određenih mentalnih teškoća, a svako peto dijete među njima, dakle njih 20 posto uopće ne dobije ili ne zatraži stručnu psihološku pomoć, ustvrdila je pravobraniteljica za djecu. 

Kao razlog tomu navodi činjenicu da je kod nas još uvijek stigma zatražiti stručnu pomoć, nedovoljan broj stručnjaka ali i nedostupnost stručne psihološke pomoći za djecu izvan velikih gradova. 

Austrijska istraživanja pokazuju kako je djeci od osam do 12 godina puno teže pada socijalna distanca nego odraslim ljudima.

"I naša su istraživanja pokazala kako to teže pada djecu u višim razredima osnovne škole i srednjoškolcima. Međutim, istraživanja su također pokazala da djeca u pandemiji najveći strah imaju od toga da oni ne budu prijenosnici zaraze, odnosno da ne zaraze sebi bliske osobe", otkriva Pirnat Dragičević dodavši da je njezin ured inicirao održavanje sjednice u Hrvatskom saboru jer je krajnji trenutak da se svi uključe u očuvanje mentalnog zdravlja djece. 

Jedna od ideja kako to učiniti jeste, kako kaže, i da se unutar odgojno-obrazovnih ustanova prepozna dijete kojemu je potrebna psihološka pomoć.

"Potrebna je i dodatna pomoć nastavnicima, odnosno odgojno-obrazovnim djelatnicima kako bi to mogli tijekom svoga rada ali i dodatno zapošljavanje psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama", ističe Pirnat Dragičević. 

Ističe kako su u proteklom razdoblju upravo mladi bili izuzetno prikraćeni što se tiče druženja i međusobnih kontakata među vršnjacima.

"To je ono što je mladima najteže palo tijekom pandemije. Na određeni način oni sada to žele nadoknaditi. Upravo nedavni slučaj na Jarunu i ostali slični slučajevi koji se nažalost događaju nas trebaju potaknuti da pokažemo dodatnu brigu za djecu i mlade ali i da upozoravamo na sve opasnosti", poručila je.