OTKRIO KADA IZMJENE ZAKONA STUPAJU NA SNAGU
Piletić: U slučajevima gdje je rad nedjeljom nužan, to mora biti definirano Ugovorom o radu i plaćeno 50 posto više
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se na Gospodarskom socijalnom vijeću raspravljalo o radu nedjeljom, no još uvijek nema jedinstvenog stava.
"Vlada si je zacrtala u svom programu rada da će definirati rad nedjeljom i kroz Zakon o radu i kroz Zakon o trgovini", poručio je.
Dodao je da je Vlada najviše htjela ograničiti rad trgovina nedjeljom, jer je to prema hrvatskoj tradiciji dan za obitelj. Vlada želi da nedjelja primarno bude dan za odmor i da se ljudi mogu posvetiti svojim obiteljima.
No, postoji čitav niz ljudi koji rade i koji moraju raditi nedjeljom. Zbog toga je Zakon o trgovini definirao da trgovine mogu raditi šesnaest nedjelja godišnje, a poslodavci su ti koji će odlučiti koje će to nedjelje biti.
Vlada ne može definirati rad nedjeljom samo za trgovce
Piletić je naglasio da se ne može samo definirati rad nedjeljom za trgovce, nego je Vlada kroz Zakon o radu, kao opći propis, koji definira rad i radne okolnosti u Hrvatskoj, definirala da ako poslodavac ne može drugačije organizirati, onda radnik može odbiti rad nedjeljom.
"U drugom članku smo rekli, osim u slučaju prijeke potrebe, a to je nešto što poslodavac nije mogao predvidjeti, takav rad podrazumijeva da radnik ne može odbiti raditi nedjeljom. Govorimo o hitnim intervencijama, hitnim službama, nužnim popravcima, prometu i slično. Cilj je da se definira koji su to poslovi, koji zbog naravi i prirode svoga posla rade nedjeljom. To je opet čitav niz službi. U takvim slučajevima, gdje se rad nedjeljom podrazumijeva, takve stvari moraju biti definirane kroz Ugovor o radu. Mora radniku biti jasno i predvidivo da će mu rad nedjeljom biti obvezan. I u tom slučaju ne može se pozvati da neće raditi nedjeljom", poručio je Piletić za HRT.
Rekao je da je poslodavac dužan u četiri uzastopna tjedna omogućiti radniku jednu nedjelju slobodnu. To bi se trebalo odnositi i na hitne službe.
Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu
Piletić je naglasio da se mora definirati koliko taj rad nedjeljom treba biti plaćen u odnosu na redovnu satnicu. Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu.
Piletić je rekao da se nedjelja do sada plaćala, u prosjeku, 37 posto prema Kolektivnim ugovorima koji su dostupni u bazi podataka.
Piletić je naglasio da izmjene Zakona o radu stupaju na snagu od 1. siječnja 2023., a Zakon o trgovini ide u dva čitanja.
"Tako da vjerujem da će i on stupiti na snagu početkom sljedeće godine", poručio je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.