Piletić: Moramo zaštiti sve kategorije građana, a posebno one s nižim primanjima; komentirao izmjene Zakona o radu

Komentirao je Vladin paket mjera pomoći poduzetništvu i građanima. 

"Dio iz paketa otpada na mjere iz našeg resora, ali najveći dio otpada na ulogu HEP-a kojem je vlada omogućila da dobar dio naših ljudi plaća cijenu koja nije tržišna, nego umjetno stvorena. Dobar dio poduzetnika plaćat će cijenu električne energije kao i kućanstva. Također, sve ustanove socijalne skrbi iz kategorije poduzetništva plaćat će električnu energiju kao kućanstva", rekao je ministar Piletić.

Istaknuo je kako nema kategorije koju nisu obuhvatili, od poljoprivrednika, ribara, studenata, učenika, korisnika dječjeg doplatka, umirovljenika...

"Kad je riječ o umirovljenicima, Vlada je u samo godinu i pol po treći put intervenira s jednokratnim novčanim dodatkom onima s nižim mjesečnim primanjima. Ne samo da smo podigli visinu razreda nego smo povećali i cenzus mirovine koja može dobiti jednokratni dodatak. Također, jedan od ciljeva nam je bio od 1. siječnja 2025. povisiti najniže mirovine za tri posto. Intervencijom u konačni prijedlog zakona intervenirali smo da taj postotak povećanja najnižih mirovina ne čeka 2025., nego kreće s 1. siječnjem 2023.", rekao je.

Dodao je i kako su po prvi put obuhvatili nezaposlene.

"Oni koji su bili na burzi rada do 1. rujna imat će tromjesečni novčani dodatak od 250 kuna u sljedeća tri mjeseca".

"Pokazalo se da vlada intervenira u pravo vrijeme, da je paket snažan i sveobuhvatan, a ponajviše pravedan. Moramo zaštiti sve kategorije građana, a posebno one s nižim primanjima", istaknuo je.

Na pitanje očekuje li povećanje broja nezaposlenih s obzirom da se turistička sezona bliži kraju, ministar Piletić je rekao kako se poslije svake turističke sezone broj nezaposlenih blago povisi, ali da ne očekuju da će broj alarmantno rasti.

"Mi smo na rekordno niskim stopama nezaposlenosti. Broj se kreće oko 110.000 evidentiranih. To je značajno manje nego na početku mandata ove vlade", rekao je. 

Izmjene Zakona o radu

Osvrnuo se i na izmjene Zakona o radu.

"Postotak radnika koji rade na ugovor na određeno iz godine u godinu pada čime smo zadovoljni, dosegnuli smo nekakav europski prosjek, ali još uvijek imamo veliki broj kratkoročnih ugovora. Zato uvodimo novost da limitiramo ugovore na određeno na maksimalno tri godine i najviše tri ugovora".

Istaknuo je da je od ključnih novosti - platformski rad, odnosno rad od doma.

"Poslodavac može uz prethodnu najavu i suglasnost radnika doći kod kuće zaposlenika i vidjeti u kakvim uvjetima radi".

"Prijedlog je i da nema otkaznog roka ni otpremnine za radnike starije od 65 godina i 15 godina staža, ukoliko se drugačije ne dogovore radnik i poslodavac. Tu smo htjeli potaknuti da poslodavci nakon navršenih 65 godine, ako radnik želi ostati raditi, a ispunjava sve uvjete za mirovinu, da poslodavac nema obvezu isplate otpremnine. Netko tko ispuni uvjete za mirovinu ne da neće biti nezbrinut, nego će ostvariti mirovinu i onda poslodavac nema obvezu isplate otpremnine. Tako stimuliramo i poslodavca, ali i radnika, da ako želi može ostati i duže u svijetu rada, ali ostavili smo u domeni da se dogovore radnik i poslodavac", objasnio je ministar.

Povećanje plaća u javnom sektoru

Ministar Piletić rekao je da pregovori još nisu počeli, te da će na današnjoj sjednici vlade imenovati pregovaračke odbore u ime vlade i za državne i javne službenike i namještenike.

"Želimo reagirati i povećati osnovicu plaće i u državnim i u javnim službama prateći situaciju i gospodarskog rasta i punjenje proračuna. S obzirom na jesenski paket veliki je pritisak na proračun, ali vjerujem da ćemo u pregovorima i dijalogu pronaći najbolje rješenje kojim bi pokazali da želimo povećati osnovicu", istaknuo je Piletić.