Petir: Strategija EK o plastičnoj ambalaži izuzetno je bitna za Hrvatsku

"U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena", rekle je Petir u govoru na Susretu znanstvenika ZORH (Zaštita okoliša u Republici Hrvatskoj), koji je u Splitu počeo u petak i trajat će dva dana.

 Izrazila je nadu da će Hrvatska pratiti trendove iz Strategije EU za plastiku za koju je rekla da je "inovativni iskorak" kojim se želi smanjiti odbacivanje plastike u okoliš. "I mi u Jadranskom moru imamo problema s plastičnim otpadom koji često dolazi iz nekih drugih država članica EU, te smo više puta pokušavali utjecati posredstvom Europske komisije da se takvo onečišćenje smanji i zaustavi. No, svakog ljeta se ponavlja ista priča što negativno utječe na biološku raznolikost i okoliš", poručila je.

U Europi svake godine 25 milijuna tona plastičnog otpada, 30 posto se prikuplja radi recikliranja

"U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. Nova strategija EU za plastiku temelji se na prethodnom radu Komisije i usmjerena je na izravno rješavanje problema," kazala je Petir.

Objasnila je kako će EU u sklopu nove strategije recikliranje učiniti isplativim za poduzeća, smanjiti količinu plastičnog otpada, zaustaviti bacanje otpada u more, poticati ulaganja i inovacije. S dodatnih 100 milijuna eura financirat će se razvoj pametnih plastičnih materijala koji se mogu bolje reciklirati, čime će postupak recikliranja postati učinkovitiji, a opasne i onečišćujuće tvari moći će se pratiti i uklanjati iz reciklirane plastike.

Petir je naglasila kako novi zakonodavni paket EU postavlja zahtjevne ciljeve pred države članice, pa se u sklopu EU politike "Energetska učinkovitost na prvom mjestu“ nameće obveza dostizanja najmanje 32,5 posto  energetske učinkovitosti na EU razini do 2030. godine. "Kako bi se ostvario ovaj cilj, države članice moraju postići nove uštede počevši od 1. siječnja 2021. pa do 31. prosinca 2030. i to od 0,8 posto godišnje krajnje potrošnje energije prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019", objasnila je.

Hrvatska do sada nije dovoljno iskoristila svoje šanse iz članstva u EU

Upozorila je da Hrvatska do sada nije dovoljno iskoristila šanse iz članstva u EU u smislu većeg angažmana novca iz europskih fondova u klimatsko energetskom sektoru i kružnom gospodarenju, u kojem se otpad koristi kao resurs.

"Ako postoje silne milijarde eura koje su osigurane u klimatsko-energetskom paketi i paketu kružnog gospodarstva, a s druge strane naši znanstvenici razvijaju projekte koji vape za tim sredstvima, to znači da u našem sustavu nešto ne štima", upozorila je.