Petir: Na natječaj za progonjene kršćane prijavio se broj iznad svih očekivanja; džihadisti sve više koriste web...

U državnom proračunu predviđeno je 1,5 milijuna kuna za stipendiranje mladih koji su progonjeni zbog svoje vjere, tako da im se omogući da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva. Novac će biti namijenjen za njihove potrebe studiranja i smještaja tijekom studija u Hrvatskoj.

Ministarstva će analizirati pristigle kandidature za stipendije, ocijeniti ih i potom donijeti odluku tko će od kandidata, sukladno raspoloživim sredstvima, dobiti stipendiju za akademsku godinu 2021./2022.

Novac u državnom proračunu za hrvatske stipendije za mlade progonjene kršćane osiguran je na temelju amandmana koji je na prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna podnijela nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir, a prihvaćen je u studenom prošle godine.

Marijana Petir rekla je u izjavi za Hinu da je broj prijavljenih kandidata i kandidatkinja "izvan svih očekivanja".

"No kada se analiziraju podaci organizacija koje prate trendove vjerskih sloboda, onda dolazimo do 'crnih brojeva' kada su u pitanju kršćani - diskriminacija i progon kojem su izloženi, stoga ovako velik broj prijava za hrvatske stipendije ne čudi", ističe Petir. 

Podsjeća da je Vatikanska fondacija "Aid to Church in Need" predstavila 15. izdanje izvještaja o vjerskoj slobodi u svijetu, za razdoblje od 2018. do 2020. koje je pokazalo da se od 196 analiziranih zemalja, u njih 62 teško krše ljudske slobode. U 30 zemalja ljude se ubijalo iz vjerskih razloga.

"Izvještaj pokazuje da se sloboda vjeroispovijesti krši u jednoj od tri zemlje, te se procjenjuje da oko 67 posto svjetskog stanovništva, odnosno 5,2 milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima postoje ozbiljna ograničenja vjerskih sloboda", kaže Petir.

Napominje da je do posebnog pogoršanja došlo u Africi zbog umnožavanja džihadističkog terorizma. "Džihadisti sve više koriste web stranice i društvene mreže, kako bi tražili nove podružnice i planirali svoje akcije. Autoritarni režimi, ili etno-religiozni nacionalizam, također ranjavaju i ubijaju vjerske slobode. To se posebno odnosi na države poput Indije, Nepala, Mjanmara ili Tajlanda gdje su vjerske manjine u opasnosti da budu 'građani drugog reda'", istaknula je. ​ 

Prihvaćanje amandmana izazvalo je brojne, pa i negativne reakcije. Među njima je i ona CROSOL-a, Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske koja okuplja 29 udruga, a koja tvrdi da se "selektivno dodjeljivanje pomoći na vjerskoj, etničkoj ili rasnoj osnovi protivi načelima međunarodne razvojne suradnje te predstavlja diskriminaciju svih ugroženih skupina koje nisu obuhvaćene ovom mjerom".