Petir: 555.000 umirovljenika u RH ima mirovinu ispod praga siromaštva

Zastupnica Petir je na ovo izvješće podnijela tri amandmana i svi su usvojeni. Jednim od njih ponovno je tražila od država članica da uvedu minimalnu nacionalnu mirovinu koja ne smije biti niža od praga rizika od siromaštva. Taj prijedlog zastupnice Petir Europski je parlament već usvojio prošle godine u Izvješću o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, stoga je Petir amandmanom u ovom izvješću o siromaštvu željela ponovno podsjetiti države članice da je upravo ova mjera minimum za osiguranje dostojanstvenog života tolikim ljudima starije životne dobi koji žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva, navodi se u priopćenju.

Posljednji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj siromašan svaki peti građanin, dok svaki treći živi u riziku od siromaštva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gotovo 93.000 građana RH prima mirovinu nižu od 500 kuna, s čime je teško preživjeti. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku prag siromaštva iznosi 1980 kuna, dok ga Eurostat u svojim izračunima procjenjuje na 1850 kuna. Ovo su minimalni iznosi mirovina koje bi, prema usvojenom prijedlogu zastupnice Petir, trebalo osigurati svakom hrvatskom građaninu. Više od 555.000 umirovljenika u Hrvatskoj ima mirovinu ispod praga siromaštva i živi na rubu egzistencije.

Budući da se prvotni nacrt izvješća nije doticao žena koje žive u ruralnim područjima, a koje su posebno pogođene siromaštvom, Petir je smatrala kako je i njima potrebno posvetiti dodatnu pažnju. Kako ističe zastupnica, žene koje žive u ruralnim područjima uopće nisu evidentirane na tržištu rada i registrirane kao nezaposlene, stopa zaposlenosti žena u ruralnim područjima izrazito je niska, a one koje jesu zaposlene imaju vrlo niska primanja. Žene u ruralnim područjima imaju ograničen pristup obrazovanju, ranom otkrivanju raka, kao i općenito zdravstvenoj zaštiti.

Stoga Petir u svojem amandmanu, koji je usvojen kao dio teksta izvješća, traži da se ohrabri države članice da u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima pridonesu poboljšanju kvalitete života žena na selu kako bi se smanjio rizik od siromaštva, osiguravajući kvalitetne obrazovne programe u cilju osnaživanja seoskih žena, kao i uvjete za zapošljavanje seoskih žena te dostojna primanja. U usvojenom tekstu izvješća stoji i da je u ruralnim područjima potrebno osigurati kvalitetnu komunalnu, društvenu i socijalnu infrastrukturu radi poboljšanja općih uvjeta života na selu, navodi se u priopćenju.