Peović upozorila na agoniju radnika Brodotrogira

“Upozoravamo na agoniju koju prolaze radnici u Brodotrogiru, bez obzira na to što mi je premijer Plenković na aktualnom prijepodnevu odgovorio da su jamstva dana za sva brodogradilišta i da resorno ministarstvo radi na dokumentima koji bi trebali Brodotrogir izvući iz krize. Radnici ne vide da se nešto događa, stanje je tamo već godinama izuzetno teško i sumnjamo u takve ocjene”, kazala je Peović na konferenciji za novinare.

Brodotrogir je ušao u probleme s privatizacijom 2013. godine, koju je provela Milanovićeva Vlada, kada je tamo radilo nešto manje od 2000 radnika, dok ih je danas zaposleno jedva 300. U ovom trenutku je Brodotrogir razmrvljen na male firme koje su u problemima i iz mjeseca u mjesec ulaze u predstečajni postupak, radnici od srpnja nisu primili plaće, a stečaj im se prikazuje kao najbolje rješenje, napomenula je. 

Pitanje je za koga je to najbolje rješenje, možda za Danka Končara koji je 2014. godine otvorio luksuznu marinu na kojoj je tadašnji premijer Milanović recitirao pjesme, govorio da smo pomorska zemlja i nadahnjivao se "Bodulskom baladom". Od tada, kada su se ugasile kamere, brodogradilište samo bilježi loše dane.

Skeptična je, kaže, na prijedlog da je gašenje brodogradilišta rješenje, bez obzira na dramatično stanje i radničku agoniju, jer turizam ne može zamijeniti industriju, pogotovo turizam na koji cilja Končar u luksuznoj marini i hotelu Medena.

Zaposlenik Brodotrogira Damir Palada osvrnuo se na Končarevu izjavu da on nije vlasnik Brodotrogira pa je pozvao Plenkovića i Milanovića da objasne tko je vlasnik Brodotrogira. Spali smo na 300 radnika, od kojih 200 ne prima plaću, koja kasni i po tri mjeseca, i ne znaju što se događa u firmi, upozorio je Palada.

Ljiljana Geić iz Brodotrogira ocijenila je da privatizacija Brodotrogira nije dovršena jer se nisu ispoštovao ugovor o prijenosu dionica niti je provedeno pola predviđenog programa restrukturiranja.

Činjenica je da nije provedena tehnološka obnova jer je brodogradnja totalno u rasulu, a ulagalo se jedino u marinu i servisni centar i, po najnovijem, u firmu Adria Docks u kojoj redovito primaju iznadprosječne plaće, a koriste naše resurse, upozorila je Geić.

Kaže da su se na dijelu gdje bi se trebali opremati brodovi postavili pontoni i zarađuje se na jahtama. Koncesija za to je naša, a mi ne primamo plaće, istaknula je.

Upozorila je i na problem stečaja i preregistriranja tvrtki, pri čemu je u četiri godine jedan te isti radnik promijenio tri firme, možda i više, a uvijek radi isti posao.