NOVA GLAVNA TAJNICA

Pejčinović Burić: Vijeće Europe ima velike izazove pred sobom, nalazi se u vremenima preispitivanja

Autor

pv/h

Pred Vijećem Europe stoje veliki izazovi u vremenu preispitivanja svih svjetskih multilateralnih foruma, rekla je u četvrtak ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je dan ranije izabrana za novu glavnu tajnicu te organizacije s 47 država članica.

27.06.2019. u 18:06
Ispiši članak

"Vijeće Europe se, kao i mnoge multilateralne organizacije, nalazi u vremenima kad se preispituju svi multilateralni forumi, njihova potreba i način funkcioniranja, dakle ima velike izazove pred sobom", kazala je hrvatska ministrica koja će u rujnu preuzeti vodstvo tom organizacijom koja okuplja države sa sveukupno 830 milijuna stanovnika i bori se za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava.

"Iako glavna tajnica nije jedina koja sudjeluje u tome, to je važna funkcija koja usmjerava organizaciju", rekla je ministrica na konferenciji za medije u Banskim dvorima uz premijera Andreja Plenkovića.

Cilj Vijeća Europe, koje je u svibnju proslavilo 70. rođendan, je borba za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava diljem šireg područja Europe, a njene konvencije, poput Europske konvencije o ljudskim pravima, postavile su svjetske standarde na tom polju.

Pejčinović Burić će krajem rujna postati 14. osoba na čelu Vijeća. Dosad je na toj funkciji bilo troje Francuza i Austrijanaca, te po jedan Talijan, Britanac, Nijemac, Španjolac, Šveđanin i Norvežanin.

U završnom glasovanju hrvatska ministrica je pobijedila belgijskog kolegu Didiera Reyndersa.

Pejčinović Burić je ocijenila da su se njezinom pobjedom dogodila dva iskoraka - prvi je što je na toj funkciji po prvi put osoba iz srednje i istočne Europe, a drugi što je po drugi put izabrana žena. Prva je bila Francuskinja Catherine Lalumiere, glavna tajnica od 1989. do 1994.

"Tek ćemo s vremenom do kraja u društvu i javnosti spoznati o kakvom je uspjehu riječ", rekao je Plenković na konferenciji u četvrtak.

Nova glavna tajnica je u Banskim dvorima rekla kako ju posebno obvezuje i dodatno joj učvršćuje novu poziciju činjenica da je dobila gotovo dvije trećine glasova, ne samo iz Europske pučke stranke, njezine političke obitelji, nego i iz drugih grupacija. Pejčinović Burić je u srijedu na tajnom glasovanju dobila 159 glasova u odnosu na Reyndersovih 105.

I ona i Plenković su na konferenciji zaključili kako su se "zvijezde poklopile" za njezinu kandidaturu jer je Hrvatska prošle godine predsjedala tom organizacijom i ostavila odličan dojam, a sve se to događa i prije hrvatskog predsjedanja Europskom unijom početkom 2020.

"Odluku smo donijeli kad smo shvatili da je to izvrsna prilika i da Hrvatska u međunarodnoj zajednici ima jako dobar položaj", rekao je Plenković i zaključio kako "praktički nije bilo elemenata u dosadašnjim dostignućima ministrice koje bi im dalo pravo da se ona ne kandidira".

Ministrica i premijer su istaknuli i kako njezin odlazak u Vijeće neće ugroziti hrvatske pripreme za predsjedanje EU-om jer je taj proces već u "dubokoj fazi", zbog čega će ga lako preuzeti netko drugi od niza ljudi koji već u njemu sudjeluju.

Na pitanje hoće li odlazak ministrice pokrenuti i širu rekonstrukciju vlade, Plenković je odgovorio: "O tom potom".

Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, osnovana 1949. Danas broji 47 država članica - cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza. Hrvatska joj se pridružila 1996.

Vijeće je stvorilo Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kao i Venecijansku komisiju, tijelo koje okuplja stručnjake za ustavna pitanja, te funkciju povjerenika za ljudska prava.

Jedan od najvećih zagovornika osnivanja Vijeća bio je britanski čelnik Winston Churchill koji je 1949., kad je osnovano, u Zurichu poručio: "Moramo izgraditi Sjedinjene europske države... Prvi korak je osnivanje Vijeća Europe", stoji na stranicama organizacije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.