Pavić u Saboru odgovorio Culeju o mirovinama koje primaju borci NOB-a

Culej je kazao kako je SDP-ova Vlada 2001. u mirovinski fond "ubacila" šest tisuća novih mirovina za borce NOB-a, pa je tako predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin imao 12 godina nakon Drugog svjetskog rata, a ipak je dobio mirovinu.

Upozorio je i da je pripadniku policije tzv. SAO Krajine u Vukovaru 1991. priznat radni staž, odnosno "čovjeku u četničkim postrojbama priznat je onaj dan kada je upao u Vukovar i mi mu priznajemo radni staž i isplaćujemo mirovinu“.

"Potrebna je analiza, a onda reforma i lustracija svih takvih", poručio je Culej.

Ministar Pavić je istaknuo kako su u ministarstvu svjesni takvih primjera, pogotovo u kategoriji mirovina po posebnim propisima. "Sljedeće godine ćemo napraviti analizu, ove godine smo se dotakli općeg sustava. U tim mirovinama po posebnim propisima ima različitih kategorija, a za svaku nepravilnost nas izvijestite da se korigiraju“, poručio je ministar.

Matić: 'Desničarima treba reći da mirovine iz NOB-a primaju i ustaše i domobrani'

SDP-ov Predrag Matić podsjetio je Pavića na njegovu nedavnu izjavu da u Hrvatskoj još uvijek ima 13 tisuća mirovina iz NOB-a, da je tako "užario" društvene mreže, "a desničari su se razjarili odakle još toliko pripadnika NOB-a da primaju mirovine, da imaju 100 ili 130 godina i tako ste unijeli nemir među desničare“.

"Istine radi, treba reći kako su među tim mirovinama i mirovine domovinske vojske, što je kovanica Tuđmana i Krpine, pa da bi se smirili desničari, treba im reći da su među tih 13 tisuća i ustaše i domobrani i da i oni, Bogu hvala, žive 130 godina“, poručio je Matić.

Pavić: 'To nije točno!'

Ministar Pavić uzvratio je kako to nije točno, jer postoji 13 tisuća NOB mirovina i oko 4,5 tisuće domobranskih mirovina od 1941. do 1945. te još šest tisuća JNA mirovina. "Nisam htio unositi nikakav nemir, samo sam rekao da vučemo posebne propise već 70 godina i imamo mnoge kategorije mirovina za koje ćemo napraviti sveobuhvatnu analizu sljedeće godine i vidjeti kako ćemo poboljšati sustav“, kazao je Pavić.

Zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak kazala je da je u prosincu 2013. godine SDP-ova Vlada pompozno najavila promjene u mirovinskom sustavu, a 2014. glasala da se u mirovinu ide sa 67 godina. "Stoga je to 'gebelsovski', svi se prave nevješti da se nešto nije dogodilo i da ova Vlada želi produžiti radni vijek do 67 godina, a to je izglasala SDP-ova Vlada 2014. godine“, kazala je Glavak.

Ministar je to potvrdio i dodao da su 2015. u Nacionalnom planu reformi tražili ubrzavanje tog perioda. Kazao je i da su zatekli 45 tisuća SDP-ovih neriješenih invalidskih mirovina, ističući da upravo zbog mladih ova Vlada pojačava 2. mirovinski stup.

Vlaović: 'Bilo bi najbolje da kažemo idemo raditi do 100 godina'

HSS-ov Davor Vlaović istaknuo je da bi, kakva je sada situacija, bilo najbolje da kažemo "idemo raditi do 100 godina".

"Tako bi možda stabilizirali financijski i mirovinski sustav, a većina građana, sindikati i mi iz HSS-a tražimo brže usklađivanje mirovina s rastom životnih troškova. Tražimo da vratite dob za odlazak u mirovinu sa 67 na 65, odnosno 60 godina i smatramo da takva pitanja koja se tiču svih treba pitati građane na referendumu.

Ja ne vjerujem da ćete vi raditi sa 67 i biti ministar sa 67 godina, ali ne brine to vas, zbrinut će vas stranački prijatelji i kupljeni koalicijski partneri na neko dobro plaćeno mjesto", rekao je Vlaović.

"Zamislite novinarku sa 67 godina koja trči za zvijezdom iz HDZ-a poput vas da uzme intervju, ili snimatelja s kamerom od 20-ak kila da bi dobio pravi snimak. A pravi snimak je da živimo sve lošije i sve siromašnije“, ustvrdio je Vlaović.

Ministar mu je odgovorio da ne treba karikirati, jer nitko neće raditi do 100 godina te naglasio da će, kako pokazuju iskustva 13 EU zemalja, proces ići prema ubrzanju kako se životni vijek bude produljivao. Cilj ove reforme je održivost mirovinskog sustava i veće mirovine, poručio je Pavić.

Rasprava je nastavljena brojnim replikama na ministrovo predstavljanje mirovinske reforme, a potom i izlaganjima klubova zastupnika.