TEMA KOJU NJIHOVI APOLOGETI NE VOLE

PARTIZANSKI ZLOČINI NAD FOLKSDOJČERIMA: U Đakovu obilježen Dan progona njemačkog stanovništva

Autor

hk/h

Dan progona ili Vertreibungstag obilježen je u srijedu na mjesnom groblju u Krndiji, mjestu u blizini Đakova iz kojeg su partizanske vlasti krajem Drugoga svjetskog rata prognale većinsko njemačko stanovništvo, a selo pretvorile u logor za Folksdojčere.

11.05.2022. u 16:12
Ispiši članak

U logoru su bili Krndijaši koji nisu napustili dom i drugi pripadnici njemačke zajednice. Tim je povodom na groblju izrečena molitva, a kod spomen obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Sjećanje na žrtve progona organizirala je njemačka zajednica "Zemaljska udruga podunavskih Švaba", ogranak Đakovo, a na komemoraciji su bili i predstavnici Grada Đakova.

Vodeći molitvu, župnik župe sv. Ladislava kralja u Punitovcima Đurica Pardon podsjetio je kako su na današnji dan prije 77 godina svoje domove i svoju Krndiju, tada napredno i veliko selo s gotovo 2500 stanovnika njemačke nacionalnosti, napustili prognani Nijemci.

"Odavde je prije 77 godina otišla velika većina stanovnika sela koje je nekad bilo najveće u Đakovštini, najveće selo naše župne zajednice koje je osnovao biskup Josip Juraj Strossmayer i naselio podunavskim Švabama, vrijednim i umješnim narodom u raznim zanatima. Bili su mu potrebni i za gradnju katedrale u Đakovu, ali i za krčenje šuma i privođenje zemljišta poljoprivredi", podsjetio je župnik, ističući da je i danas zemlja oko Krndije najkvalitetnija u Đakovštini.

Pardon je podsjetio na mnoge sadržaje koje je Krndija imala do progona, gospodarske, dvije čitaonice i 12 brijača.

Dio stanovnika, rekao je župnik Pardon podsjećajući na događaje nakon Drugoga svjetskog rata, ostao je u Krndiji, skončavši u grobnici na mjesnome groblju zajedno s mnogima s područja Đakovštine i drugih krajeva Hrvatske koji su skončali u tamošnjem radnom logoru.

Pardon je govorio i o strahotama kroz koje su prolazili zatočeni logoraši te je istaknuo kako se nitko od podunavskih Švaba, koji su do kraja Drugoga svjetskog rata živjeli u Krndiji, onamo nije nikada vratio.

Danas selo ima oko 40 stanovnika, a seoska crkva, koju su partizani granatirali i jedno je vrijeme pretvorili u skladište umjetnoga gnojiva, u međuvremenu je obnovljena.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.