GRANATIRANJE STAROG MOSTA

Ovo je jedina snimka kiše granata na Mostar: 'Netočna je tvrdnja da se radi o barbarluku'

Autor

povijest.hr

Deveti studenoga 1993. godine smatra se potpunim porazom civilizacije tijekom krvavih sukoba tri naroda u Bosni i Hercegovini, koji su trajali od 1992. do 1995. godine, piše povijest.hr.

09.11.2024. u 12:36
Ispiši članak

Naime, nakon što je u više navrata pogođen tenkovskim projektilima, srušen je Stari most u Mostaru, jedan od najstarijih u zemlji, koji je stoljećima ranije spajao desnu i lijevu obalu Neretve. U trenutku pogotka, čije je rušenje putem video snimke mogao vidjeti cijeli svijet, ovaj veličanstveni most bio je star punih 427 godina.

Stari most bio je simbol Mostara, remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrjednijih kulturno-povijesnih spomenika u svijetu kojega je 1566. godine dao sagraditi Sulejman Veličanstveni, a koji je sve do toga dana bio ponos Mostaraca. Zbog svoje ljepote i trajnosti oduzimao je dah brojnim turistima i slučajnim prolaznicima, no onda je postao "žrtvom rata".

FOTO: Screenshot

Snimke kao dokaz krivnje

Rušenje do danas niti bošnjačka, a niti hrvatska snaga, koje su tada bile u sukobu, nisu otvoreno priznale, a kako je presuda zaključila da je most bio vojni cilj, Stari most ostao je otvorena rak rana i prijeporno pitanje građana Mostara. No, Haag bi bio u popriličnoj nevolji da tada nije bilo jedine snimke koja je svjedočila o trenucima razaranja mosta.

Nedžad Kasumović, koji je u to vrijeme bio pripadnik 4. korpusa Armije RBiH, bio je srećom dovoljno hrabar i pribran da upali svoju kameru i tako se upiše u povijest kao čovjek koji je jedini, pod kišom granata, uspio snimiti raketiranje mosta: "Gledam ja lapci otpadaju od mosta, gledam na lijevo oko, ne mogu vjerovati što snimam. Vidim ja to, ali mozak ne može prihvatiti. Jednostavno ni sam ne vjerujem i ne shvaćam", govorio je plačnim glasom u eter.

Prošle godine, na 30. obljetnicu rušenja simbola Mostara, iz "Mostar Memorial & Museum" na svojim društvenim mrežama i na Youtubeu objavili su, kako su kazali, "ekskluzivne snimke koje su otkupili od bojovnika HV-a", a videozapis je, dodali su, bio u posjedu pokojnog Slobodana Praljka, bivšeg generala HVO-a kojeg je sud u Haagu 2017. osudio zbog ratnog zločina. Snimka traje 28 minuta i zabilježeno je 59 projektila ispaljenih s položaja HVO-a i HV-a, a mogu se čuti likovanja i riječi pripadnika HVO-a "bježi, balija, je*em ti majku", naveli su iz "Mostar Memorial & Museum".

FOTO: Screenshot

Sud u Haagu opravdao rušenje

Za rušenje Starog mosta izravno se smatra odgovornim Slobodan Praljak, bivši čelnik Glavnog stožera HVO-a, koji je tijekom izricanja osuđujuće presude popio otrov u sudnici Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu 2017. godine. Nakon što je objavljena snimka koju je Praljak, navodno, čuvao kod sebe – sumnja u tvrdnju da je HVO glavni krivac za rušenje mostarskog mosta se pojačala. Nakon medijskih tvrdnji o Praljkovoj odgovornosti, o svemu se oglasila i njegova supruga, podsjetivši da je presuda ustvrdila kako je Stari most u vrijeme napada predstavljao vojni cilj:

"Netočna je tvrdnja da se radi o 'barbarluku', već se radi o opravdanom vojnom cilju. Slobodan Praljak, zapovjednik Glavnog stožera HVO-a, 9. studenog 1993. godine bio je u Republici Hrvatskoj. U III. tomu presude Prlić i ostali u paragrafu 1581 kao i u paragrafu 666 IV. toma presude, vijeće je utvrdilo čijom zapovjedi je naređen napad na istočni Mostar u tijeku kojeg je 9. studenog 1993. srušen Stari most, a to nije bio Slobodan Praljak".

Prošlo je šest godina od presude generalu Praljku: Jedan zastupnik mu zapalio svijeću u Saboru

Inače, granatiranje Starog mosta počelo je 20 dana ranije, a intenzivirano je 8. studenoga 1993. godine. Obnova Starog mosta, koju su financirali Turska, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i Grad Mostar, počela je 2003. godine. Stari most, visok 24 metra u najvišem dijelu, obnovljen je i otvoren u srpnju 2004. godine, a 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-ovih zaštićenih spomenika kulture.

 

*Tekst je nastao u okviru projekta "Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.