Ovaj grad pronašao lijek za veliku boljku Hrvata: 'A to je bila mana do kraja Domovinskog rata'

Puljak je kazao kako u Splitu implementiraju neke od uobičajenih strategija, kao što je strategija da dnevno dopuštaju maksimalno dva kruzera, a kad dođu u Split, njihove goste disperziraju tako da 30 posto gostiju ode u grad, 30 posto njih ostane na kruzeru, dok se 30 posto rasprši po mjestima u okolici. "Vodimo računa i o rješavanju velikih problema. U Splitu smo nedavno prezentirali problem ulaska-izlaska u trajektnu luku i pronašli smo jedno prometno rješenje", kazao je Puljak.

"Mi moramo pronaći dobar balans između turizma i života ljudi koji žive naročito u starim gradskim jezgrama. Mi smo u Splitu donijeli cijeli niz politika, kao što je, recimo, ograničavanje rada u ugostiteljskim objektima, naglašava. "Nedavno smo imali sjednicu Gradskog vijeća na kojoj smo donijeli odluku da ograničimo rad noćnih barova u samoj gradskoj jezgri, tj. noćnih klubova. Sada je na Ministarstvu da podrži tu našu odluku ili da preuzme odgovornost za neke od nedopuštenih stvari koje se događaju tijekom noći".

"Mislimo da je to pozitivno za grad Split, ali s druge strane ne želimo da to bude jedina industrijska grana i sada razvijamo i druge industrijske grane kao što su visoka tehnologija i sljedeći tjedan otvaramo najveći tehnološki park u Hrvatskoj kako bismo disperzirali našu industriju i usmjerili u neke druge grane", poručuje. Burić naglašava kako Šibenik svoj intenzivni turistički razvoj doživljava u zadnjih desetak godina.

FOTO: Screenshot/HRT

Koja je blagodat Šibenika

"Ono što je blagodat i bogatstvo Šibenika, to je ono što je on imao kao manu praktički do završetka Domovinskog rata - ogromna površina. Naše bogatstvo je bogatstvo prostora i mi smo to uspješno iskoristili i dobrom infrastrukturom mi smo napravili da turisti ne moraju biti u samom centru grada", kazao je Burić. Dodaje kako problem starih gradskih jezgri nije problem samo Republike Hrvatske, već da je to problem svih onih razvijenih turističkih destinacija koje su tu priču prošle. 

"Ono što su nekad bile trgovine, jer nisu postojali trgovački centri, postali su prostori druge namjene, ali naravno prostori koji su isključivo sezonalno orijentirani. Dakle, otvoreni su i rade u onom trenutku kad traje turistički priliv, kad traje sezona. Zamislimo činjenicu da zatvorimo sve trgovačke centre i da kažemo trgovina će se moći odvijati u staroj gradskoj jezgri, imali bi ono što sam ja imao kao gimnazijalac, da niste mogli proći središnjim gradskim trgom. Nije to tako jednostavna priča", poručuje Burić.

Puljak ističe kako su u Splitu u zadnje vrijeme implementirali politiku da stanove koje se prodaju u staroj gradskoj jezgri otkupljuju kao grad, zatim ih preuređuju i počet će ih iznajmljivati građanima koji žele živjeti u staroj gradskoj jezgri. "Isto tako, poslovni prostori koje mi kao grad imamo, kad ih iznajmljujemo, mi ih iznajmljujemo za one djelatnosti koje oživljavaju život u gradu", poručuje. Kaže kako država iznajmljivanje poslovnih prostora ne radi u zajednici s gradovima.

FOTO: Pixabay

Usporedba s Venecijom

Što se tiče Šibenika, Burić ističe kako još ne razmišljaju o ograničavanju kapaciteta u privatnom smještaju. "Ono što Šibeniku definitivno nedostaje, to su dodatni hotelski kapaciteti, a i taj problem će biti vrlo uskoro riješen. Ja koristim priliku i da kažem da se u Šibeniku razvija najveća brownfield investicija u Hrvatskoj. Mi smo pri kraju natječajne procedure. Radi se o 220 tisuća kvadratnih metara prostora uz more prema kanjonu rijeke Krke."

"Onog trenutka kad to profunkcionira s plažom, s dva hotela, otprilike 400 kreveta, ta funkcija hotelskih gostiju koji ne opterećuju komunalnu infrastrukturu u smislu stanovanja, oni nisu korisnici apartmana koji su ili apartmani u visokogradnji ili su apartmani koji su praktički preuređeni poslovni prostor u samoj jezgri starih gradova, to će donijeti kvalitetu više", poručio je Burić za kraj.

Nakon dva i pol mjeseca Venecija je završila pilot-program naplate jednodnevnih posjeta gradu. Gotovo 450 tisuća turista platilo je ulaznicu od pet eura, što je gradu donijelo više od dva milijuna i 200 tisuća eura. No gužve se nisu smanjile pa oni koje se protive toj mjeri tvrde da eksperiment nije uspio. Protiv masovnog turizma prosvjedovalo se proteklih dana u Barceloni. U Dubrovniku ove sezone sve čine kako maksimalni dnevni broj turista u povijesnoj jezgri ne bi premašio 11 tisuća.

FOTO: Pixabay

Venecija godinama vodi bitku s masovnim turizmom

Venecija, jedan od najljepših europskih gradova, godinama vodi bitku s masovnim turizmom. Kako bi smanjili gužve, prvi su u svijetu, na nekoliko mjeseci, odlučili jednodnevnim posjetiteljima naplaćivati ulaznice od pet eura. Turisti se nisu bunili.  "Jednostavno je. Trebali bismo plaćati 10, a ne pet eura, moramo pomoći Veneciji", kazao je turist iz SAD-a. Gužve se nisu smanjile. Ipak lokalne vlasti razmišljaju da iduće godine povećaju cijenu ulaznice.

"Ne radimo to da bismo skupili novac, nego da ograničimo broj dnevnih turista u danima kada je takvo ograničenje potrebno", kaže Michaele Zurin, zamjenik Odjela financija u Veneciji. Masovni turizam razlog je velikog nezadovoljstva i u Barceloni. Grad u kojem živi milijun sedamsto tisuća stanovnika posjetilo je prošle godine 26 milijuna turista. "Restorani i hoteli zarađuju mnogo novca, dok su ostali u znatno težoj situaciji i nemaju od čega živjeti. To je problem", govori Joan Navarro-Bertran, stanovnik Barcelone.

Turizam uzima maha, Jadran na vrhu neslavne ljestvice: 'Moramo se time ozbiljno početi baviti'

U Dubrovniku gradske vlasti ne podržavaju uvođenje jednodnevnih ulaznica, nego provode bolju regulaciju kruzera kojima dolazi najveći broj dnevnih gostiju. "Njihov boravak u ovom trenutku ne smije biti kraći od osam sati što njima zapravo omogućuje da posjete povijesnu jezgru, ali da posjete i Ston, Konavle i Dubrovačko primorje i na takav način zapravo radimo na disperziji istovremenih posjetitelja povijesne jezgre", naglasio je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, prenosi HRT.