Ova stranka je po donacijama iza HDZ-a, a uopće nije u Saboru: Evo i objašnjenja

Velike stranke zastupljene u Hrvatskom saboru to su učinile, a njihovi izvještaji otkrivaju da su godinu zaključili s viškovima na računu. Ipak, među saborskim strankama ima i izuzetaka, manjak su iskazale Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Odlučnost i pravednost (OIP). Po ostvarenim prihodima i donacijama HDZ je i dalje na vrhu, no zanimljivo je da drugo mjesto po primljenim donacijama, gotovo 42 tisuće eura, 'drži stranka Zagreb je naš, koja nije zastupljena u Saboru, ali je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Od ranije poznata po brojnim donatorima koji joj uplaćuju male iznose, a lani je imala 1849 donacija. HDZ je 2023. zaključio s viškom od 1, 7 milijuna eura, tolika je, naime, razlika između njezinih prihoda (6, 3 milijuna) i rashoda (4, 6 milijuna). Uredno višegodišnje poslovanje i preneseni viškovi omogućili su joj da u nadolazećem razdoblju raspolaže sa 5,5 milijuna eura. Većinu prihoda, gotovo 3, 5 milijuna, stranka je dobila iz državnoga i lokalnih proračuna, a temeljem broja saborskih zastupnika i vijećnika, no nisu zanemarivi ni prihodi od članarina, oko milijun eura, što čini 15 posto ukupnih prihoda.  

Foto: HINA/Edvard Šušak

SDP vuče manjak iz ranijih godina

Oko petine HDZ-ovih lanjskih rashoda činile su plaće za 65 zaposlenih, petero manje nego 2022., a za koje je utrošeno oko milijun eura. Za reprezentaciju je stranka potrošila 672 tisuće eura, a za cvjećarske usluge 53 tisuće eura, što čini 15, 7 posto ukupnih rashoda. HDZ je od donatora dobila gotovo 59 tisuća eura, što je u odnosu na neke radnije godine, relativno skroman iznos. Najviše je dobila od tvrtki Radnik iz Križevaca (15 tisuća eura) te Bistra iz Đurđevca i Doctyp iz Zagreba (po 10 tisuća eura), prve dvije su gotovo redoviti donatori.  

SDP-ov višak na kraju prošle godine iznosio je 753 tisuće eura, prihodi stranke bili su 3, 6 milijuna eura, rashodi 2, 8 milijuna. Dobru sliku kvari manjak koji se vuče iz ranijih godina, pa će stranka morati naći načina da pokrije minus od 336 tisuća eura. Od članarina je SDP lani prikupio gotovo 230 tisuća eura, 30-ak tisuća više nego u 2022., a ti prihodi čine 6,4 posto ukupnih prihoda. Šezdesetak donatora na stranački je račun uplatilo oko 10. 500 eura.

Oko trećine stranačkih rashoda, 910 tisuća eura, činili su rashodi za 45 zaposlenih, kojih je bilo dvoje manje nego godinu prije. U odnosu na HDZ, SDP je na reprezentaciju potrošio "skromnih" 167 tisuća eura, 46 tisuća više nego u prethodnom razdoblju. Zanimljivo je  da je čišćenje poslovnih prostora stranku lani stajalo 48 tisuća eura. Prihodi Mosta lani su bilo 700 tisuća eura, rashodi 678 tisuća, pa su godinu završili s "plusom" od 23 tisuće eura.

Foto: HINA/Edvard Šušak

Dobre pozicije Mosta i Možemo

Dobro poslovanje iz ranijih godina omogućilo im je da nadolazeće razdoblje, koje uključuje i izbore, čekaju s 97 tisuća eura u blagajni. Proračunski prihodi temeljem broja zastupnika i vijećnika čine 94 posto Mostovih prihoda, stranka je koncem 2021. ukinula članarine i članske doprinose, pa prihoda s tog naslova nema. Kroz 904 donacije, na stranački je račun sjelo 35.300 eura, što je gotovo 1700 posto više u odnosu na 2022.

"Razlog tomu je veći prihod od kućanstava za Marina Miletića", objašnjavaju iz stranke i tako potvrđuju da je Miletićeva kampanja prikupljanja donacija, koju je pokrenuo u jesen prošle godine, bila uspješna. Građani su uglavnom donirali po par desetaka eura, a na prste se mogu izbrojiti donacije od 500 ili 1000 eura. Kroz gotovo 400 donacija, stranka Možemo od donatora je prikupila 12.500 eura, a neki od njih, višekratno su uplaćivali po par desetaka eura.

I za tu stranku prošla je godina bila financijski uspješna, uprihodila je 380 tisuća eura, potrošila 270 tisuća, višak je, dakle, oko 111 tisuća eura. Dodaju li se tome i viškovi iz prethodnih godina, Možemo u slijedeće razdoblje ulazi s pola milijuna eura u blagajni. Vidljivo je osjetno povećanje prihoda do članarina (za 63 posto) i članskih doprinosa (79 posto), od kojih je lani prikupljeno 26.400 eura, a godinu prije 15. 100 eura. Iz Možemo to objašnjavaju povećanjem broja članova stranke te činjenicom da vijećnici u Zagrebu, članovi Možemo, uplaćuju stranci članske doprinose.

Foto: HINA/Dario Grzelj

Benčić već troši za promociju 

U ukupnim rashodima, značajna su stavka rashodi za radnike od 140 tisuća eura i u odnosu na prethodno razdoblje veći su za 141 posto. Iz stranke to objašnjavaju zapošljavanjem novih radnika, prosječan im je broj narastao sa četiri na sedam, te novom sistematizacijom bruto plaća. Možemo je prijavio i da je na oglašavanje objave o Sandri Benčić kao premijerskoj kandidatkinji na društvenim mrežama, u kojoj su građani pozvani na doniranje, potrošio 680 eura, uvećan za BDP.

I Nova ljevica godinu je zaključila s viškom od 20 tisuća eura, prihodi su joj bili 95 tisuća eura, rashodi oko 75 tisuća. Od donatora je prikupila oko 4500 eura, a među redovnim donatorima bila je i predsjednica stranke Ivana Kekin koja je mjesečno uplaćivala od 165 do 185 eura. Od članarina je stranka dobila gotovo 1800 eura,  što je 28 posto više nego u 2022. NL lani je potrošila 10 tisuća eura više nego u 2022., rashode za radnike stranka nije navela, a na stavci broja radnika stoji nula.

Stranke trljaju ruke jer im mi poklanjamo milijune: Žene će dobiti 10 posto više od muškaraca

S viškom je prošlu godinu zaključili i Domovinski pokret (118 tisuća), HNS (61 tisuća), Centar (42.500), IDS (28 tisuća), HSLS (24 tisuće), HSS (21 tisuća eura), Hrvatski suverenisti (14 tisuća eura)… Manjak su pak zabilježili HSU (34.000) i OiP Karoline Vidović Krišto. Prihodi te stranke bili su 26.600 eura, a rashodi 68 tisuća, manjak je dakle, 41 tisuću eura. Stranka nije imala prihoda iz proračuna, od donatora je dobila 19 tisuća eura, od članarina 7600 eura. Zakupnine i najamnine (prostora) stranku su stajale 16. 800 eura, a po 12. 500 eura službena putovanja i plaće dviju djelatnica.