Ova izjava trebala bi zabrinuti Plenkovića i Penavu: 'Ako ovako nastavimo, mladi će odlaziti'

Vladajući su se odlučili pozabaviti ovom temom i ponuditi politike koje bi trend iseljavanja trebale izmijeniti, iako je jasno da za tako nešto nisu dovoljne samo korektivne mjere već dubinske promjene. Sociolog Krešimir Krol sa Sveučilišta u Puli i Zadru dosta se bavio mladima te je za Deutsche Welle kazao da postoji više čimbenika koji istovremeno kombiniraju stare i nove uzroke ovakve situacije u zemlji iz koje, pokazuje jedno istraživanje, želi otići 72 posto mladih.

"S jedne strane imate odljev mladih koji smatraju da u hrvatskom društvu ne vrijede meritokratska načela, već načela stranačke ili obiteljske pripadnosti, barem kada je u pitanju posao u javnim institucijama i javnom sektoru općenito. Onda biraju odlazak u države za koje smatraju da će svojim radom i trudom ostvariti znatno povoljnije životne prilike u odnosu na Hrvatsku", kaže i dodaje: 

"S druge strane, imate i problem koji nije vezan za javni sektor već i za nerazvijenost ponude na tržištu rada i u privatnom sektoru. Tu osim visokokvalificirane radne snage odlaze i niže kvalificirani radnici". Danas u Hrvatskoj, ekonomski gledano, najviše prosperira turizam. No, kao što ističe ovaj sociolog, riječ je o jednodimenzionalnoj industriji koja se rapidno razvija, a koja, osim niskih plaća stvara i nova nekvalificirana radna mjesta.

FOTO: HINA/Miroslav Lelas

Turizmu nisu potrebni ljudi s fakultetima

Kako kaže, turizmu jedva da je potrebna i širina niskokvalificiranih radnika, a pogotovo ima jako malo potreba za radnom snagom sa završenim fakultetima. Na koncu, tu su i "galopirajuće cijene nekretnina koje generira neodrživi turizam", što mladima drastično otežava stambenu situaciju.

Od ostalih čimbenika koji utječu na odlazak mladih iz zemlje nabrojao je manjak društveno-kulturnih sadržaja u sredini u kojoj žive, "gdje onda pogotovo kreativniji, poduzetniji i otvoreniji mladi imaju znatno veću tendenciju trajnog napuštanja rodnog mjesta u odnosu na mlade kojih kultura, u širem i užem smislu ponude, uopće ne zanima".

No jesu li povremene vladine demografske mjere unaprijed promašene, ako ih ne prati širi ekonomsko-politički zaokret? Krolo na to pitanje odgovara: "Ekonomska egzistencija i osiguranje temeljnih preduvjeta za stabilan život uvijek će biti primarni faktori u većim migracijskim obrascima. Demografske mjere su, u najboljem slučaju, samo zakrpe na postojeće strukturne probleme".

FOTO: HINA/Miroslav Lelas

Razlike će sve više rasti dokle god će država petinu proračuna temeljiti na turizmu

One mogu imati smisla i mogu imati konkretne učinke kada se naprave stvarni pomaci u nekim od dimenzija koje sam maloprije opisivao. No, za to treba puno više političke volje i ozbiljnih transformativnih programa umjesto ad hoc demografskih mjera koje mladi u prosjeku percipiraju kao prazne geste", poručio je sociolog.

Pred demografskim slomom i migracijski ranjeni: 'Stvorit ćemo ono što već imamo na Zapadu'

Hrvatska je, slaže se on, u svojevrsnoj zarobljenosti od strane turima: "Dokle god država bude petinu svog proračuna temeljila na prihodu iz turizma, te razlike će samo sve više rasti, i moguće je očekivati i sve veći odljev mladih", rekao je on. Ne treba gledati u figurativnu kristalnu kuglu, poručio je za kraj, nego je dovoljno vidjeti primjere u Europi gdje takav tip turizma doslovno uništava gradove i regije, iako im je udio od tog prihoda znatno manji u odnosu na Hrvatsku.