Ova godina neuobičajeno mirna po pitanju komaraca u Osijek; građani zadovoljni, ali to ipak nije dobra vijest

 Građani su, dakle, zadovoljni. No, što je s prirodom? Kako ova situacija utječe na biosferu i ima li kakvih poremećaja?

"Poremećaja je mnogo", kaže Tibor Mikuška, poznati osječki biolog i voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, ali i odličan poznavatelj Parka prirode Kopački rit, koji je, osim po svojoj famoznoj prirodnoj ljepoti, poznat i kao prostor u kojem se razvija ogroman broj ličinki, a onda i odraslih komaraca.

"Komarci imaju vrlo veliku svrhu u prirodi jer služe kao hranidbena baza mnogim životinjskim vrstama duž hranidbenog lanca. Ličinke komarca žive u vodi i hrane se planktonom, ali su ujedno i one hrana vodozemcima, gmazovima i ribama, ponajviše ribljoj mlađi, koja se najviše hrani ličinkama komarca i kada ih nema, nastaje poremećaj u hranidbenim lancima. Ribe, naime, pojedu oko 80 posto ličinki komaraca, a sada su ostale bez tog izvora hrane", objašnjava.

Iz preživjelih ličinki, pak, razvijaju se odrasli komarci, a oni su hrana pticama.

"Prvenstveno lastavicama, ali i šišmišima. Ako nema komaraca i kod njih dođe do poremećaja u prehrani, što onda utječe na uspjeh gniježđenja, jer ako je manje hrane, onda je roditeljima teže othraniti mlade, a to se upravo sada događa. Taj deficit uslijed slabijeg gniježđenja ptica močvarica tek će se osjetiti sljedećih godina", ističe pa nastavlja:

"U prirodi je sve povezano jedno s drugim, a naravno da postoje i oscilacije. Ovo je takva godina, ali problem nastaje kada se umiješa čovjek i kada negativno utječe na prirodne oscilacije. Na komarce tako negativno utječe konstantno prskanje, a osim komaraca, tako trujemo cijeli sustav hranidbenog lanca na tom području, uključujući i sebe, o čemu nitko ne govori".

Veliki je protivnik tretiranja komaraca jer smatra da oni čovjeka samo iritiraju, "ali nam ne predstavljaju smrtonosni problem".

"Oni su molestanti jer nas samo maltretiraju. Istina je da mogu prenositi bolesti, ali vjerojatnost za to, kao i broj takvih slučajeva, jako je mali. No time nas plaše i koriste kao izgovor da bismo prskali komarce i trošili novac na njihovo suzbijanje, jer se sve vrti oko novca, pri čemu se taj rad plaća po hektaru, a ne po kvaliteti obavljenog posla. Također je i velika fama da komarci migriraju. To što oni rade nije migracija jer migracija je kada vrsta odlazi s jednog na drugo mjesto i vraća se. Migriraju lastavice, odlazeći preko zime u toplije krajeve. Komarci iz Kopačkog rita, pak, u Osijek ne dolaze svjesno, nego traže izvor hrane i ako malo puše vjetar, on ih nosi dalje nego što su mislili letjeti vlastitim krilima. To je slučajna rasprostranjenost", rekao je.

Gradonačelnik Ivan Radić ističe da prekobrojnost i najezda komaraca nisu samo javnozdravstveni, nego su i gospodarski problem koji se negativno odražava na kvalitetu života građana Osijeka.

"Zato smo ove godine ušli ozbiljno i na vrijeme u organizaciju Sustava kontrole i tretiranja komaraca. Monitoring je počeo već u ožujku i od tada se redovito na terenu prati stanje prije svega vodostaja rijeka Drave i Dunava, pa samim tim i pojave ličinki komaraca, a dobro posložen sustav, kao i dostatna sredstva donijeli su i prve rezultate. Osijek je bez komaraca, što zamjećuju i pozdravljaju ne samo Osječani nego i svi naši gosti i turisti. Podsjetit ću, u lipnju smo ostvarili 12 posto više noćenja nego u istom mjesecu rekordne 2019. godine", poručio je Radić i dodao da su Grad Osijek i Osječko-baranjska županija zatražili izmjenu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.