ŠTO JE HRVATSKA POSTIGLA?
Otvoreno o Danu državnosti i hrvatskoj neovisnosti; Šeks se osvrnuo na Klasićeve teze; Vidović: Bilo je evidentno da je kraj Jugoslavije izgledan
Hrvatska slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora čime su stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena je njegova uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Što su donijela tri desetljeća hrvatske neovisnosti? Ostvaruje li Hrvatska, kako je istaknuo premijer Plenković, sve nacionalne zadaće koje je u svojem prvom govoru 30. svibnja 1990. u Hrvatskom saboru najavio predsjednik Tuđman? Kakva je Hrvatska danas, 32 godine poslije?
Peter Galbraith, prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj rekao je kako nakon 25 godina koliko je bio odustam vidi koliko je Hrvatska postigla.
"Postigla je nazavisnost, postala partner SAD-a, nastavila je s koracima u prihvaćanju ljudskih prava, pridružila se EU-u, NATO-u, uskoro će biti članica Schengena i eurozone. To su sve značajna postignuća", rekao je.
Mate Granić, bivši potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova rekao je kako je predsjednik Tuđman nakon neuspjeha pregovora predsjednika Republika bivših država donio važnu stratešku odluku o raspisivanju referenduma o suverenosti koji je prošao.
"Jednako tako donio je odluku da se 30. svibnja proglasi Danom državnosti, što je bio važan poticaj jačanju državnosti u tom trenutku. Onog trenutka kada je na temelju referenduma Hrvatski sabor donio odluke - Deklaraciju nezavisnosti i ustavnu odluku o suverenosti imali smo samo podršku Svete stolice. Nakon jačanja velikosrpske agresije Njemačka je sredinom kolovoza zauzela poziciju da je priznaje RH i Slovenije rješenje problema, a ne problem. I to je bila velika podrška Hrvatskoj, uz obranu, jer da RH nije obranjena nikada ne bi postala suverena država", rekao je u emisiji Otvoreno.
Vladimir Šeks, bivši predsjednik Hrvatskog sabora osvrnuo se na krivu tezu povjesničara Hrvoja Klasića koji je rekao da je 30. svibnja proslava pobjede HDZ-a.
"To nije točno. 30. svibnja slavila se uspostava demokratskog poretka", rekao je.
Na pitanje što je Hrvatska dobila rekao je kako je najbolji rezultat dala prof. Mirjana Kasapović u svom znanstvenom radu u kojem je navela da je na temelju brojnih ekspertiza instituta iz cijelog svijeta došla do zaključka da je "RH jedna od najuspješnijih zemalja, da je u manje od 100 godina bila izložena dvama krvavim ratovima, prošla kroz dvije totalitarne diktature, Domovinski rat, da je imala ogromne materijalne i ljudske gubitke i unatoč tome uspjela je u manje od 30 godina ostvariti sve svoje nacionalne strateške ciljeve - postići i ostvariti državnu samostalnost, ući u euroatlantske integracije i pridružiti se zemljama slobodnog zapadnog svijeta", rekao je.
Davorko Vidović, saborski zastupnik Socijaldemokrata rekao je kako je bilo evidentno da je kraj Jugoslavije izgledan i izvjestan, ali da osobno nije vjerovao da će taj rat biti tako surov, krvav i agresivan.
Dodao je i kako 30. svibnja doživljava prvenstveno kao priznanje ondašnjem reformskom vodstvu.
Kad je riječ o postignućima, rekao je kako ne bi podcjenjivao ovo što smo napravili, ali da moramo biti realističniji u procjeni onoga što smo ostvarili na društvenom planu.
"Kao društvo pokazali smo da smo ispod kapaciteta i potencijala kojeg imamo. Od 1990. godine Hrvatska je bila druga tranzicijska zemlja po razvijenosti, pali smo za osam mjesta. Kumulativi rast BDP-a je nula posto u 30 godina nemamo rast, imamo uništenu industriju, veliki broj nezaposlenih, sada imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti, javna uprava vapi za reformama, niska razina socijalnog kapitala, ljudi ne vjeruju institucijama..., rekao je.
Željka Antunović, bivša ministrica obrane rekla je kako se slaže sa svima što je Vidović rekao.
"Poštujem sve one koji su dali doprinos stvaranju države, ali kritički govorim o svemu onome što se moglo učiniti, a propušteno je - stanje gospodarstva, demokracije u društvu, poštivanje ljudskih prava..., čitav niz onoga što su građani željeli kada su se odlučivali za samostalnost, tržišnu ekonomiju. Mi možemo govoriti o velikim dostignućima kada je riječ o državi, ali ne možemo zanemariti da su građani nezadovoljni, frustrirani, razočarani, ne vjeruju institucijama, sve manje poštuju one koje sami biraju. Imamo demokratske izbore, ali ona suštinska prava demokracija nije zaživjela kako je trebala. Osim ljubavi prema domovini, zastave, grba, dana kada obilježavamo neke važne događaje iz naše povijesti, ljudi žele i sigurnost, mirnu starost, perspektivu za svoju djecu, a to nažalost u Hrvatskoj nemamo ili je rezervirano za ekskluzivni dio našeg građanstva", rekla je.
Galbraith se osvrnuo na svoju jučerašnju izjavu da je Hrvatska postala diplomatski dosadno.
"To je kompliment. One najuspješnije zemlje na svijetu poput Švicarske, teško se sjetiti bilo koje figure povijesti. Hrvatska je nevjerojatno lijepa zemlja, mnogo se razgovora o razini demokracije i skrbi za građane i očito je da postoji prostora za poboljšanje. Hrvatska pridonosi EU-u i iskorištava mogućnosti koje EU nudi kroz razne programe i fondove. Saznao sam mnogo o naporima koji se čine na području poljoprivrede, mnogo se govori i o velikom broju mladih koji napuštaju zemlju. Nije to tako loše. Oni odlaze iskorištavaju prilike koje im se nude u bijelom svijetu i onda se vrate. To pokazuje da je RH članica globalne zajednice", rekao je.
Na pitanje gdje vidi Hrvatsku Granić je rekao kako se Hrvatska ponaša kao zrela demokracija, kao država koja je istinski europski orijentirana.
"Cijenjena smo država unutar EU-a i uvijek se moramo dodatno boriti za ljudska prava, demokraciju, medijske prava i bolji život. To mora na stolu biti svaki dan. Strateške ciljeve iz 90-tih godina i san smo ostvarili", istaknuo je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.