Oštećen mauzolej četničkom zapovjedniku Šoškoćaninu: Policija traži počinitelja

Ovim povodom kratko se oglasila PU vukovarsko-srijemske: "Jučer, 18. srpnja, zaprimljena je dojava o oštećenju spomenika na groblju u Borovu. Policijski službenici provode kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja". Četnički komandant Vukašin Šoškoćanin glavna je odgovorna osoba za masakr nad hrvatskim policajcima u Borovu Selu u svibnju 1991. godine.

Šoškoćanin je bio zapovjednik oružane pobune u Borovom Selu i provoditelj ideje Velike Srbije na tlu Hrvatske, a upravo se u Borovom Selu dogodio mučki masakr nad hrvatskim policajcima 2. svibnja 1991. godine. Rođen je 1958. godine, a umro je u nerazjašnjenim okolnostima 13 dana nakon masakra. Osim što je predvodio pobunu, Šoškoćanin je bio veterinar, predsjednik mjesne zajednice u Borovom Selu te član Srpske demokratske stranke.

Njegova smrt je nerazjašnjena iz više razloga, a kao jedan od njih se navode teze koje je iznosio javno na srpskim televizijama nakon pokolja. On je između ostaloga rekao kako se na dan pokolja čuo s upravnikom stanice javne sigurnosti u Vukovaru te kako će mu dati kompletan izvještaj u vezi s dvoje uhićenih policajaca u selu. Nakon toga je ustvrdio kako je izvršen brutalan napad na selo bez upozorenja "kakav se pamti samo u povijesti koja je ostala iza nas, u povijesti Endehazije".

FOTO: Facebook

Brojne inicijative bez uspjeha

Šoškoćanin se navodno utopio u Dunavu i to zbog nesretnog slučaja u pretovarenom čamcu. Posada bugarskog broda od čijih se valova čamac prevrnuo spasila je sve osim Šoškočanina, a posebno je zanimljivo da je na vijestima Radio Beograda objavljeno kako je Milan Paroški u Skupštini Srbije izjavio da su Šoškočanina ubili hrvatski policajci snajperskim metkom.

Braniteljica pokrenula peticiju za rušenje mauzoleja Vukašina Šoškoćanina: Sve komentirao Kajkić

Demantirati tu tvrdnju morao je čak tadašnji ministar unutarnjih poslova Radmilo Bogdanović koji je tvrdio da je ipak riječ o nesretnom slučaju, navodi se u 10-11 broju časopisa studenata povijesti Pro Tempore. Do sada su zahtjeve za uklanjanjem njegovom mauzoleja bezuspješno isticale braniteljske udruge, a nije nedostajalo ni političkih inicijativa, no za sada nije bilo sluha da se po ovom pitanju zaista nešto i učini.