TOPLINSKI VAL

Specijalist hitne medicine: Ne izlazite kad je najtoplije, lagano se odjenite...

Autor

ig

Od 300-tinjak dnevnih intervencija, pet posto bismo mogli pripisati vrućinama. Uslijed povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su različite vrste kolapsa, ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine i za HTV-ovu emisiju "Studio 4" govorio je o zaštiti zdravlja u vrijeme visokih temperatura.

23.06.2021. u 10:10
Ispiši članak

Hrvatsku je zahvatio toplinski val, temperature diljem zemlje već danima prelaze 30 stupnjeva, a za sutra je najavljen vrhunac toplinskog vala.

Dnevno Nastavni zavod za hitnu medicinu u Zagrebu ima 300-tinjak intervencija, a od toga se 5 posto pripisuje vrućinama, kaže Sinjeri.

"Uslijed povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su različite vrste kolapsa, ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo, jer unatoč terapiji koju uzimaju imaju tegobe", rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine.

Sinjeri naglašava važnost ponašanja sukladnog visokim temperaturama.

"Jako je bitno ne izlaziti u najtopliji dio dana na otvoreno, između 11 i 17 sati. Ako izlazimo treba se adekvatno odjenuti, preporuka je da to bude prozračna odjeća, laganih materijala uz pokrivalo za glavu i zaštitne sunčane naočale", kaže Sinjeri.

Upozorava kako bi osobe koji se zbog prirode svog posla primorane raditi na otvorenom, trebale prilagoditi svoje radno vrijeme tako da uzimaju česte pauze i odmore nakon svakih 30 do 45 minuta bivanja na suncu i dovoljno se hidratiziraju.

Također, treba paziti i na temperaturnu razliku između rashlađenih prostora i temperature na otvorenom. Preporuka je da preko dana temperatura u prostoru u kojem se nalazimo ne bude preko 32 stupnja, a preko noći ne iznad 24 stupnja.

"Ako se nalazimo u klimatiziranom prostoru, razlika između vanjskog i unutarnjeg, rashlađenog prostora ne bi trebala biti veća od 7 stupnjeva, po preporuci stručnjaka", kaže Sinjeri.

Prije izlaska iz klimatiziranog prostora na otvoreno, preporuka je kratko pričekati kako bi se izbjegao temperaturni šok na organizam.

Na što pripaziti, kako pomoći sebi i drugima

Sinjeri kaže kako posebnu pozornost treba pridati starijim osobama.

"Problem kod starijih ljudi je što oni često ne osjećaju žeđ. Na ovako visokim temperaturama svi se znojimo i gubimo puno tekućine, i stariji i mlađi. Ako direktno ne osjećamo žeđ, osjećat ćemo možda neke druge simptome poput suhoće u ustima, otežanog govora, a dobar pokazatelj je i mokrenje", savjetuje Darko Sinjeri.

"Ako je mokraća koncentrirana, mokrimo vrlo malo, tamnije je boje, i neugodnog mirisa, to je već jedan od pokazatelja da trebamo nadoknaditi tekućinu", dodaje.

Podsjeća kronične bolesnike kako je izrazito važno uzimati propisanu terapiju lijekova. Savjetuje se da se lijekovi skladište na temperaturi od 25 stupnjeva, a ukoliko je sobna temperatura viša, preporuka je da se lijekovi drže u hladnjaku.

Recept za hidratizaciju

Sinjeri objašnjava da kada se priča o nadoknadi tekućine, preporučuju se izotonični napitci.

"Ako pijemo običnu vodu ona je hipotonična, a kako znojenjem ne gubimo samo tekućinu nego i minerale, poput natrija, kalija, klora i magnezija, moramo nadoknaditi i minerale", kaže.

Postoje gotovi pripravci koji se zovu izotonične otopine i oni sadrže sve te minerale, a osim različitih pripravaka u ljekarnama, sličan pripravak se može napraviti i doma ako dodamo pola žličice soli, 3 do 4 žličice šećera uz malo limuna u litru vode i polako pijemo, kaže specijalist hitne medicine.

Prehrana ljeti

"Trebalo bi jesti češće, ali manje i lako probavljive obroke", kaže Sinjeri.

Savjetuje kako bi se trebala pripremati hrana koja u sebi sadržava tekućinu te koja ne zahtijeva dugu termičku obradu kako bi se stambeni prostor što manje nepotrebno grijao.

Ljeti se preporučuje izbjegavati alkohol.

"Alkohol je hipertonična otopina, mnogi znaju o čemu govorim jer nakon pijanke se sljedeći dan osjeća žeđ. Alkohol na sebe navlači tekućinu, a naše stanice ostaju suhe, tako da on neće pomoći u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem", kaže Sinjeri.

Opasne temperature automobila

Upozorava se kako djecu i kućne ljubimce ne ostavlja u parkiranim automobilima čak ni na kratko vrijeme.

"Problem je s djecom što njihova termoregulacija drugačija nego kod odraslih. Djeca imaju relativno veliku površinu kože, ali nemaju toliko žlijezda znojnica, a jedni način kako se rashlađujemo je znojenjem. Ako se nalazimo u zatvorenom prostoru, a sunce i dalje sija, vrlo brzo ćemo doživjeti temperaturni šok", upozorava Darko Sinjeri.

Temperature više od naše tjelesne temperature dovode do kemijskih procesa u tijeku koji uzrokuju ireverzibilnu štetu, a ubrzo nakon toga slijedi prestanak rada srca i disanja.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.